nedjelja, 27. rujna 2015.

Evo koje svakodnevne pobožnosti preporučuje sveta Katolička crkva

O preporučenim svakodnevnim kršćanskim pobožnostima

■ 972. P. Što mora učiniti dobar kršćanin svako jutro kada se probudi?
O. Dobar se kršćanin mora prekrižiti kad se ujutro probudi, otvoriti Bogu svoje srce i reći ovakve ili slične riječi: Bože moj, ja ti dajem svoje srce i svoju dušu.

■ 973. P. Što mora misliti kada ustaje i kad se odijeva?
O. Kad se dobar kršćanin ustaje i odijeva, mora se staviti u Božju nazočnost, promisliti da mu ovaj dan može biti i posljednji u životu te ustati i obući se sa svom mogućom čednošću.

■ 974. P. Što mora činiti dobar kršćanin nakon što ustane i obuče se?
O. Čim ustane i obuče se dobar kršćanin se treba sjetiti Božje nazočnosti, kleknuti ako može, pred nekom svetom slikom i pobožno reći: “Klanjam ti se Bože moj i ljubim te svim srcem, zahvaljujem ti što si me stvorio, što si me učinio kršćaninom i što si me čuvao ove noći. Posvećujem ti sva svoja djela i molim te da me i danas sačuvaš od grijeha, da me oslobodiš svakog zla.” Potom treba izmoliti Očenaš, Zdravo Mariju i Vjerovanje, te čine vjere, ufanje i ljubavi i popratiti ih živim žarom srca.

■ 975. P. Koje bi pobožne čine kršćanin trebao vrštiti svaki dan?
O. Kršćanin bi, ako može, morao svaki dan, 
1. pobožno sudjelovati na svetoj misi (op.a. naravno ovdje je riječ o tradicionalnoj misi)
2. kratko posjetiti presveti sakrament, 
3. izmoliti jednu trećinu krunice (op.a. ružarija).


■ 976. P. Što treba učiniti prije posla?
O. Prije nego se počne raditi, treba svoj posao prikazati Bogu i reći od svega srca: “Gospodine, tebi prikazujem svoj rad, blagoslovi me!”

utorak, 22. rujna 2015.

SRAMOTA I SABLAZAN Kardinal Bozanić čestitao kurban bajram

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je muslimanskim vjernicima i predsjedniku mešihata islamske vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj muftiji Azizu Hasanoviću čestitku prigodom blagdana kurban bajrama, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.



Prigodom Kurban bajrama, upućujem srdačne čestitke Vama i vjernicima islamske vjere u Republici Hrvatskoj. Neka žrtve i nastojanja vjernika prikazane Svemogućem i Milosrdnom Bogu postanu zalogom mira u ovim vremenima punim izazova za cijelo čovječanstvo. Uz molitvu da Vas Svemogući i milosrdni Bog obdari svojim mirom i prati svojim blagoslovom, primite moje srdačne pozdrave, piše u kardinalovoj čestitki.
Izvor, službeno

Iz katekizma Katoličke Crkve:
§ 6. O onima što se nalaze izvan Crkve
■ 224. P. Tko su oni koji ne pripadaju općinstvu svetih?
O. Općinstvu svetih ne pripadaju u drugom životu oni koji su osuđeni, a u ovom životu oni koji su izvan prave Crkve.
■ 225. P. Tko su oni koji su izvan prave Crkve?
O. Izvan prave Crkve su: nevjernici, Židovi, krivovjernici, odmetnici, raskolnici i izopćenici.
■ 226. P. Tko su nevjernici?
O. Nevjernici su oni koji nisu kršteni i ne vjeruju u Isusa Krista, bilo zato što vjeruju i štuju lažne bogove, kao idolopoklonci ili zato što doduše vjeruju u pravoga Boga, ali ne u Isusa Krista niti da je došao kao osoba, niti da će doći.
■ 227. P. Tko su Židovi?
O. Židovi su oni koji priznavaju Mojsijev zakon, ali nisu primili krštenja i ne vjeruju u Isusa Krista.
■ 228. P. Tko su krivovjernici?
O. Krivovjernici su oni krštenici, koji tvrdoglavo odbijaju vjerovati neke istine koje je Bog objavio i koje Katolička Crkva naređuje vjerovati. To su npr. arijevci, nestorijevci i razne protestantske sljedbe.

...


(Mt 16, 21-23)
Otada poče Isus upućivati učenike kako treba da pođe u Jeruzalem, da mnogo pretrpi od starješina, glavara svećeničkih i pismoznanaca, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.
Petar ga uze na stranu i poče odvraćati: 
Bože sačuvaj, Gospodine! Ne, to se tebi ne smije dogoditi! Isus se okrene i reče Petru: Nosi se od mene, sotono! Sablazan si mi jer ti nije na pameti što je Božje, nego što je ljudsko! 

(Mt 18, 6)
Onomu, naprotiv, tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih što vjeruju u mene bilo bi bolje da mu se o vrat objesi mlinski kamen pa da potone u dubinu morsku.

(Mt 28, 18-20)
Isus im pristupi i prozbori: 
Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!
I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.”

subota, 19. rujna 2015.

Devetnica svetom Mihaelu arkanđelu

Blagdan sv. Mihaela arkanđela se slavi 29.9., a devetnica se počinje moliti 20.9.
U nastavku donosimo jednu latinsku verziju molitve, koju je napisao papa Lav XIII.


PRINCEPS gloriosissime caelestis militiae, sancte Michael Archangele, defende nos in proelio et colluctatione, quae nobis adversus principes et potestates, adversus mundi rectores tenebrarum harum, contra spiritualia nequitiae, in caelestibus. Veni in auxilium hominum, quos Deus creavit inexterminabiles, et ad imaginem similitudinis suae fecit, et a tyrannide diaboli emit pretio magno. Proeliare hodie cum beatorum Angelorum exercitu proelia Domini, sicut pugnasti contra ducem superbiae luciferum, et angelos eius apostaticos: et non valuerunt, neque locus inventus est eorum amplius in caelo. Sed proiectus est draco ille magnus, serpens antiquus, qui vocatur diabolus et satanas, qui seducit universum orbem; et proiectus est in terram, et angeli eius cum illo missi sunt.

En antiquus inimicus et homicida vehementer erectus est. Transfiguratus in angelum lucis, cum tota malignorum spirituum caterva late circuit et invadit terram, ut in ea deleat nomen Dei et Christi eius, animasque ad aeternae gloriae coronam destinatas furetur, mactet ac perdat in sempiternum interitum. Virus nequitiae suae, tamquam flumen immundissimum, draco maleficus transfundit in homines depravatos mente et corruptos corde; spiritum mendacii, impietatis et blasphemiae; halitumque mortiferum luxuriae, vitiorum omnium et iniquitatum.

Ecclesiam, Agni immaculati sponsam, vaferrimi hostes repleverunt amaritudinibus, inebriarunt absinthio; ad omnia desiderabilia eius impias miserunt manus. Ubi sedes beatissimi Petri et Cathedra veritatis ad lucem gentium constituta est, ibi thronum posuerunt abominationis et impietatis suae; ut percusso Pastore, et gregem disperdere valeant.

Adesto itaque, Dux invictissime, populo Dei contra irrumpentes spirituales nequitias, et fac victoriam. Te custodem et patronum sancta veneratur Ecclesia; te gloriatur defensore adversus terrestrium et infernorum nefarias potestates; tibi tradidit Dominus animas redemptorum in superna felicitate locandas. Deprecare Deum pacis, ut conterat satanam sub pedibus nostris, ne ultra valeat captivos tenere homines, et Ecclesiae nocere. Offer nostras preces in conspectu Altissimi, ut cito anticipent nos misericordiae Domini, et apprehendas draconem, serpentem antiquum, qui est diabolus et satanas, ac ligatum mittas in abyssum, ut non seducat amplius gentes. Hinc tuo confisi praesidio ac tutela, sacri ministerii nostri auctoritate [si fuerit laicus, vel clericus qui ordinem exorcistatus nondum suscepit, dicat: sacra sanctae Matris Ecclesiae auctoritate], ad infestationes diabolicae fraudis repellendas in nomine Iesu Christi Dei et Domini nostri fidentes et securi aggredimur.

V. Ecce Crucem Domini, fugite partes adversae.

R. Vicit Leo de tribu Iuda, radix David.

V. Fiat misericordia tua, Domine, super nos.

R. Quemadmodum speravimus in te.

V. Domine, exaudi orationem meam.

R. Et clamor meus ad te veniat.

V. Dominus vobiscum.

R. Et cum spiritu tuo.

Oremus.
Deus, et Pater Domini nostri Iesu Christi, invocamus nomen sanctum tuum, et clementiam tuam supplices exposcimus ut, per intercessionem immaculatae semper Virginis Dei Genetricis Mariae, beati Michaelis Archangeli, beati Ioseph eiusdem beatae Virginis Sponsi, beatorum Apostolorum Petri et Pauli et omnium Sanctorum, adversus satanam, omnesque alios immundos spiritus, qui ad nocendum humano generi animasque perdendas pervagantur in mundo, nobis auxilium praestare digneris. Per eundem Christum Dominum nostrum. Amen.

Izvor

četvrtak, 17. rujna 2015.

Da se ne zaboravi...

...četvrtak je dan za Presveti Oltarski Sakramenat.

Dođite, poklonimo se Gospodinu!

Molimo za naše obitelji, za naš narod, našu djecu.
Molimo za Jednu Katoličku Crkvu, za naše biskupe, za svećenike, za Bratstvo sv. Pija X.
Molimo za proširenje tradicionalnih misa, za proširenje katoličkog nauka.
Molimo za naše neprijatelje, za one koji nas progone, za snagu.
Molimo za naš čas smrti, da umremo u Božjoj milosti.


Znam tvoja djela: nisi ni studen ni vruć. O da si studen ili vruć! Ali jer si mlak, ni vruć ni studen, povratit ću te iz usta. 

Ja korim i odgajam one koje ljubim. Revan budi i obrati se! 

Evo, na vratima stojim i kucam; posluša li tko glas moj i otvori mi vrata, unići ću k njemu i večerati s njim i on sa mnom.

ponedjeljak, 14. rujna 2015.

Molitva vojnika


Bože i Oče moj! Premda sam vojnik, ipak je moja sveta dužnost Tebi, Bože moj, vjerno služiti kako su Ti mnogi slavni vojnici i vitezovi služili i postali sveti. U vojničkom odijelu imadem kao i u građanskom istu neumrlu dušu koju moram spasiti. 

Kada putujem i kada vježbam, kad sam pod oružjem ili u bilo kojem službenom poslu, uzdrži mi drago zdravlje i veselo srce. Brani me u svakoj pogibelji, a u prvom redu čuvaj mi, o Bože i Oče moj, srce, da se ne dade zavesti na zlo. Naročito me čuvaj od mrske kletve i od ružne bludnosti, koja šteti zdravlju i životu, a dušu strovaljuje u vječnu propast. 

Znam da mnoge pogibelji prijete spasenju moje duše, i da mi zli primjeri, nehajstvo za kršćansko življenje, i krive nauke mogu lako otrovati srce, ali upravo zato ću se često utjecati k Tebi i smjerno Te moliti: učvrsti me da uši i srce zatvorim pred svakim zločestim govorom te da pažljivo bježim od svakoga društva, koje bi me moglo navesti na grijeh. 

Podijeli mi, sveti Bože, svoju milost da tu svoju odluku savjesno izvršim. Ako se uz Tvoju pomoć očuvam teškoga grijeha, neću se bojati ni u vrijeme mira ni u ratu, jer i ako umrem, umrijet ću Tebi; a ako me uzdržiš na životu, hoću da se povratim kući k svojim dragima. Svemogući Bože, predobri Oče! Tvoja zaštita i milost neka mi budu na pomoć sada i u času moje smrti! Amen.

petak, 11. rujna 2015.

Razlike između tihe tradicionalne mise i requiem (mrtvačke) tradicionalne mise

MISA DE REQUIE
Obred tihe mrtvačke mise


Ovdje se navodi samo ono, što se razlikuje od obreda obične tihe (tradicionalne) sv. mise.

1. U pristupnim molitvama ispušta se psalam Judica s Gloria Patri, dakle rekavši Ant. Introibo ad altare Dei i dobivši odgovor Ad Deum qui laetificat juventutem meam, odmah kaže: Adjutorium nostrum.

2. Kod introita ne križa se, nego stavivši lijevu ruku na oltar, desnom napravi križ nad knjigom veleći: Requiem aeternam.

3. Gloria nema nikad, a tako ni Credo.

4. Prije nego će evanđelje čitati, moli po običaju: Munda cor meum, ali ne traži blagoslova: Jube Domine, Domine Sit. Kad pročita evanđelje, ne ljubi misala niti ne kaže: Per evangelica dicta.

5. Kod ofertoriuma ne blagoslivlje vode, ali govori molitvu: Deus, qui humanae substantiae. Na koncu psalma: Lavabo ispušta: Gloria Patri, ali ne valja govoriti ni: Requiem aeternam.

6. Agnus Dei cijeli moli sklopljenih ruku, da se ne udara u prsa; mjesto Miserere nobis govori: Dona eis requiem, a mjesto Dona nobis pacem veli: Donas eis requiem sempiternam.

7. Prvu oraciju prije pričesti: Domine Jesu Christe, qui dixisti ispušta, a moli samo dvije slijedeće.

8. Na koncu mise poslije Dominus vobiscum odmah se okrene k oltaru te stojeći sklopljenih ruku kaže istim glasom: Requiescant in pace, na što podvornik odgovara: Amen.

9. Poslije molitve Placeat: Poljubi oltar, ali ne daje blagoslov, nego odmah ide na stranu evanđelja, gdje čita, i to uvijek, evanđelje sv. Ivana: In principio.



četvrtak, 10. rujna 2015.

"Ah ta Providnost!"


Don Bosco je vidio da je kuća u Nizzi postala pretijesna za dječake koji su se javljali u sve većem broju, pa je odlučio kupiti veću zgradu. Bila mu je ponuđena vila na obližnjem trgu, ali su mu odmah rekli da je preskupa: vlasnici su tražili devedeset tisuća lira.

„A što je devedeset tisuća lira?“ upitao je don Bosco.

„Devedeset tisuća je devedeset tisuća, samo gdje ćete ih naći?“

„Providnost će ih naći.“

„Da, lako je reći Providnost… ali vi u džepu nemate ni jedne lire.“

„Ja nemam, ali ako Bog želi proširenje naše ustanove, onda će se novci pronaći.“

Don Boscova zapovijed nije trpjela protivljenja. Ugovor je potpisan, pronađen je novac, dug isplaćen i salezijanci su imali prekrasnu, prostranu vilu Gauthier koja je mogla primiti 300 dječaka. Oko nove godine bila je puna do posljednjeg mjesta. Devedeset tisuća lira nitko više nije ni spominjao.

„Ah ta Providnost!“, govorio je don Bosco, „ona ima ruke dulje od naše male vjere.“

utorak, 8. rujna 2015.

Marijo, Majko od milosti, Majko od milosrđa, molimo te, moli se za nas!


Iz tradicionalne Liturgije:

Benedícta et venerábilis es, Virgo María: quae sine tactu pudóris invénta es mater Salvatóris. Virgo Dei Génetrix, quem totus non capit orbis, in tua se clausit víscera factus homo.
(Blagoslovljena si i časna, Djevo Marijo, koja si bez povrede djevičanstva bila majka Spasiteljeva. Bogorodice Djevo, u tvojem se zatvori krilu postavši čovjek, onaj koga sav svijet ne može obuhvatiti.)

Felix es, sacra Virgo María, et omni laude digníssima: quia ex te ortus est sol iustítiae, Christus Deus noster.
(Sretna si, sveta Djevo Marijo, i svake si hvale predostojna, jer je iz tebe isteklo Sunce pravde, Krist Bog naš.)

_______

Marijo, Majko od milosti, Majko od milosrđa, molimo te, moli se za nas!

nedjelja, 6. rujna 2015.

Tradicionalna molitva sv. Josipu za sretnu smrt i ZAHVALA


Molitva za sretnu smrt
O slavni sveti Josipe, za onu neizrecivu sreću, koju si uživao na zemlji, kada su kod tvoje smrti nazočni bili Isus i Marija i u smrtnoj te borbi pomagali, jačali i tješili, molimo te ponizno, pribavi i nama tu milost, da na smrtnoj uri hrabro odbijemo bijesne navale nečistoga duha i da sretno umremo. 
Uzvišeni branitelju umirućih, budi nam u pomoći u tom pogibeljnom času i pribavi nam milost, da u tvojem naručju uzmognemo izustiti slatke i utješljive riječi: Isuse, Marijo i sveti Josipe, u vaše ruke predajem srce i dušu svoju. Amen.


ZAHVALA
Iznimno HVALA Gospodinu za velike i obilne milosti što sam danas prisustvovao na tradicionalnoj latinskoj misi od Bratstva sv. Pija X., koji u poslušnosti svemogućemu i živome Bogu i Katoličkoj Crkvi, Prečistoj Zaručnici Kristovoj, izvršavaju svoje poslanje u očuvanju katoličke vjere.

"Ako su mene progonili, i vas će progoniti...


A sve će to poduzimati protiv vas
poradi imena moga
jer ne znaju onoga koji mene posla.
Da nisam došao
i da im nisam govorio,
ne bi imali grijeha;
no sada nemaju izgovora za svoj grijeh.
Tko mene mrzi, mrzi i Oca mojega."

Sveti Pio X., moli za nas!

Sancte Joseph, Patrone s. Ecclesiae, ora pro nobis!

petak, 4. rujna 2015.

Sv. Alfonz Liguori - O sablazni

O sablazni

"Najamnik, koji nije pastir i komu ne pripadaju ovce, kad vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bježi, te ih vuk grabi i razgoni." - (Ivan 10:12) 

Vukovi što grabe i razgone ovce Isusa Krista, to su začinjalci sablazni, koji se, budući nezadovoljni svojim vlastitim uništenjem, trude uništiti druge. Ali Gospodin kaže: “Jao svijetu zbog sablazni! Istina, sablazni moraju doći, ali jao onomu po kome sablazan dolazi!” (Mt. 18:7). Jao onomu tko daje sablazan, i čini da drugi izgube milost Božju. Origen kaže da "osoba koja navodi drugoga na grijeh, griješi teže nego taj drugi.” Ako bi, braćo, među vama bilo onoga tko je pružio sablazan, nastojat ću ga danas uvjeriti o zlu što ga učini, tako da ga može oplakivati, i očuvati se od njega u buduće. Pokazat ću, u prvoj točci, veliko nezadovoljstvo što ga grijeh sablazni čini Bogu; i, u drugoj točci, veliku kaznu kojom Bog prijeti da će ju odrediti začinjalcu sablazni. 

Prva točka. O velikom nezadovoljstvu što ga grijeh sablazni čini Bogu.

1. Ponajprije je nužno objasniti što se misli pod sablazni. Pogledajte kako ju sv. Toma određuje: "Sablazan je riječ ili čin koji pruža priliku duhovnoj propasti bližnjega" (2, ii. p. 45, čl. 1.) Sablazan je, dakle, riječ ili čin kojim ste vi vašem bližnjemu uzrokom ili povodom gubitka njegove duše. To može biti izravno ili neizravno. To je izravno tada kada izravno napastujete i navodite drugoga da učini grijeh. To je neizravno tada kada, premda predviđate da će griješne riječi ili djela biti uzrokom drugomu da griješi, ne odustajete od njih. Ali je sablazan, bila izravna ili neizravna, ako se nalazi u stvari od velikoga značaja, uvijek smrtnim grijehom. 

2. Pogledajmo sada veliko nezadovoljstvo što ga uništenje duše bližnjega čini Bogu. Da bismo ga razumjeli, moramo razmotriti koliko je svaka duša draga Bogu. On je stvorio duše svih ljudi na Svoju sliku. “Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci—svoj zemlji—i svim gmizavcima što puze po zemlji!” (Post. 1:26). Druga bića Bog sačini po Svojoj riječi (“fiat”--op. prev.)--činom Svoje Volje; ali dušu čovjeka On učini po Svojem dahu. “Jahve, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskoga i u nosnice mu udahne dah života. Tako postane čovjek živa duša.” (Post. 2:7). Dušu vašeg bližnjega Bog je ljubio za vječnost. “Iz daljine mu se Jahve ukaza: 'Ljubavlju vječnom ljubim te, zato ti sačuvah milost.' “ (Jer. 31:3). On je, štoviše, stvorio svaku dušu da bude kraljicom u Raju, i dionikom u Njegovoj slavi. "Tim nas je obdario skupocjenim i najvećim obećanim dobrima, da po njima, umaknuvši pokvarenosti koja je zbog opake požude u svijetu, postanete dionici božanske naravi" (II Petar 1:4). Na Nebu će On učiniti duše svetih dionicima Svoje vlastite radosti. "Tada mu reče gospodar: 'Dobro, valjani i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim, zato ću te nad velikim postaviti: Uđi u veselje gospodara svoga!' “ (Mt. 25:21). Njima će On dati Sebe za nagradu. “Ne boj se, Abrame, ja sam ti zaštita; a nagrada tvoja bit će vrlo velika!” (Post. 15:1). 

3. Ali ništa ne može jasnije pokazati vrijednost što ju Bog stavlja na duše ljudi od toga što Utjelovljena Riječ učini za njihovo otkupljenje od grijeha i Pakla. "Ako," kaže sv. Eukarij, "ne vjerujete svomu Stvoritelju, pitajte svoga Otkupitelja kako ste dragocjeni." Govoreći o brizi koju moramo imati prema našoj braći, sv. Ambroz kaže: "Velika vrijednost spasenja brata poznata je iz Kristove smrti." Mi prosuđujemo vrijednost svega po cijeni plaćenoj za to od razborita kupca. Sada, Isus Krist je, prema Apostolu, otkupio duše ljudi Svojom vlastitom Krvlju. "Jer, kupljeni ste otkupninom. Proslavite, dakle, Boga u tijelu svojemu!” (1 Kor. 6:20). Možemo onda reći da je vrijednost duše kolika je i vrijednost Krvi Božje. Takav je, uistinu, i izričaj sv. Hilarije. "Tam copioso munere redemptio agitur, ut homo Deum valere videatur" (Tako je obilna otkupnina dana da se čovjek čini vrijednim Bogu.) Odatle, kaže nam Spasitelj, da što god dobra ili zla učinismo i najmanjemu od Njegove braće, Njemu učinismo. "Kralj će im odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, meni ste učinili koliko ste učinili jednomu od ove moje najmanje braće' “ (Mt. 25:40). 

4. Iz svega ovoga možemo zaključiti kako je veliko nezadovoljstvo učinjeno Bogu sablažnjavanjem brata i uništavanjem njegove duše. Dovoljno je reći da oni što sablažnjavaju otimaju Bogu dijete i ubijaju dušu, za čije je spasenje On potrošio Svoju krv i Svoj život. Zato sv. Leon začinjalce sablazni naziva ubojicama. "Quisquis scandilizat, mortem infert animae proximi" (tko god sablažnjava, dušu svojega bližnjega dovodi u smrt). Oni su od ubojica najbezbožniji ; zato što ne ubijaju tijelo bratovo nego dušu, i otimaju Isusu Kristu sve Njegove Suze, Njegove žalosti i sve što On učini i propati da zadobije tu dušu. Zato Apostol kaže: "Tako, dok griješite protiv braće i ranjavate njihovu slabu savjest, griješite protiv Krista" (1 Kor. 8:12). Oni koji sablažnjavaju brata, griješe protiv Krista; zato što Ga, kao što sv. Amroz kaže, lišavaju duše za koju je On potrošio tolike godine i podvrgnuo Sebe toliko težkim i mučnim trudima. Po izvješćima, sv. Albert Veliki je potrošio trideset godina izrađujući glavu, koja podsjećaše na ljudsku glavu i izgovaraše riječi; i da je sv. Toma Akvinski, bojeći se da je to učinjeno uz pomoć Đavla, uzeo glavu i razbio ju. Sv. Albert se požali na Tomin čin, kazavši: “Ti razbi na meni rad od trideset godina”. Ne tvrdim da je to istina; ali sigurno je da, kada Isus Krist vidi dušu uništenu sablazni, On može ukoriti njezina začinjalca, i reći mu:”Zli nesretniče, što si učinio? Lišio si me te duše, za koju sam se mučno trudio trideset i tri godine.” 

5. Čitamo u Pismu, da Jakovljevi sinovi, nakon što prodaše svoga brata Josipa izvjesnim trgovcima, rekoše svome ocu da su ga proždrle divlje zvijeri. "Fera pessima devoravit eum" (Post. 37:20). Da bi uvjerili oca u istinitost toga što mu rekoše, oni umočiše Josipovu haljinu u kozletovu krv, i prikazaše mu ju govoreći: “Gledaj je li ovo haljina tvoga sina, ili nije” (v. 32). Odgovarajući im, ožalošćeni otac im reče u suzama: "Haljina je moga sina! Divlja ga je zvijer rastrgla! Na komade je Josip rastrgan!” (v. 33). Prema tome, možemo zamisliti da, kad je duša po sablazni dovedena u grijeh, đavli prikazuju Bogu odjevni predmet te duše umočen u krv Bezgrješnog Janjeta, Isusa Krista—to jest, izgubljenu milost sablažnjene duše , koju je Isus Krist otkupio Svojom Krvlju—i kažu Gospodinu: "Gledaj je li ovo haljina Tvoga sina, ili nije." Kad bi Bog bio u stanju prolijevati suze, plakao bi gorče od Jakova, vidjevši tu izgubljenu dušu— svoje ubijeno dijete—i rekao bi:”Haljina je moga sina! Divlja ga je zvijer rastrgla!” Gospodin će poći u potragu za divljom zvijeri, govoreći:”Gdje je zvijer? Gdje je zvijer što proždraše Moje dijete?” Kada nađe divlju zvijer, što li će učiniti s njome? 

6. "Ja ću se," kaže Gospodin po proroku Hošei, "kao medvjedica kojoj ugrabiše mlade, na njih baciti, rastrgat im grudi do srca; k'o lav ću proždrijeti meso njihovo, zvijeri će ih poljske rastrgati” (Hošea 13:8). Kada medvjedica dođe u svoj brlog, i ne nađe svoju mladunčad, ona ide po šumi u potrazi za osobom koja ih je uzela. Kada otkrije osobu, oh! s kakvim bijesom nasrne na nju! Tako će i Gospodin nasrnuti na začinjalca sablazni, koji Ga je lišio Njegove djece. Oni po kojima sablazan dođe, reći će: Moj bližnji već je proklet; kako mogu popraviti zlo što je učinjeno? Gospodin će odgovoriti: Budući da si ti uzrokom propasti, moraš platiti za gubitak njegove duše. “Isto tako, odvrati li se pravednik od svoje pravednosti i stane činiti nepravdu, postavit ću mu zamku, i umrijet će jer ga ti ne opomenu zbog njegova grijeha; umrijet će, i njegova se pravedna djela više ne će spominjati, ali ću od tebe tražiti račun za krv njegovu” (Ezek. 3:20). Pisano je u Ponovljenom Zakonu, "Neka ti se oko ne sažaljuje! Život za život; oko za oko; zub za zub; ruka za ruku; noga za nogu” (Pnz. 19:21). Uništio si dušu; moraš trpjeti gubitak vlastite. 

Izvor
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...