četvrtak, 15. listopada 2015.

UPOZNAJ KATOLIČKU VJERU Što je to posvetna, a što djelatna milost?


§ 2. O glavnom učinku sakramenata, tj. o milosti

■ 526. P. Što je milost?
O. Božja milost je unutrašnji i nadnaravni dar, koji nam se daje bez ikakve naše zasluge nego po zaslugama Isusa Krista radi postizanja vječnog života.


■ 527. P. Kako se milost razlikuje?
O. Milost se dijeli na posvetnu, koja se naziva stalna (habitualna) i djelatnu.

■ 528. P. Što je to posvetna milost?
O. Posvetna milost je nadnaravni dar, koji se spaja s našom dušom, i koji nas čini pravednicima, posvojenom Božjom djecom i baštinicima raja.

■ 529. P. Koliko ima vrsta posvetne milosti?
O. Dvije su vrsti posvetne milosti: - prva i druga milost.

■ 530. P. Koja je prva milost?
O. Prva milost je ona kojom čovjek prelazi iz stanja smrtnog grijeha u stanje pravednosti.

■ 531. P. A druga milost?
O. Druga milost je povećanje prve milosti.

■ 532. P. Što je djelatna milost?
O. Djelatna milost je nadnaravni dar koji prosvjetljuje naš um, pokreće i jača našu volju da bismo činili dobro i uzdržavali se od zla.

■ 533. P. Možemo li se oprijeti Božjoj milosti?
O. Možemo se oprijeti Božjoj milosti, jer ona ne uništava našu slobodnu volju.

■ 534. P. Možemo li mi samo svojim snagama učiniti nešto za vječni život?
O. Bez pomoći Božje milosti ne možemo samo svojim snagama učiniti nešto što nam koristi za vječni život.

■ 535. P. Kako nam Bog dijeli svoju milost?
O. Bog nam dijeli svoju milost osobito primanjem svetih sakramenata.

■ 536. P. Daju li nam sakramenti osim posvetne milosti i neku drugu milost?
O. Sakramenti nam osim posvetne milosti daju i sakramentalnu milost.

■ 537. P. Što je to sakramentalna milost?
O. Sakramentalna milost sastoji se u pravu koje se stječe bilo kojim sakramentom da u određeno doba dobijemo djelatne milosti, koje su potrebne da ispunimo dužnosti što potječu od primljenog sakramenta. Tako mi s krštenjem dobivamo pravo na one milosti, po kojima možemo kršćanski živjeti.

■ 538. P. Daju li sakramenti uvijek milost onima koji ih primaju?
O. Sakramenti uvijek daju milost, ako se primaju s potrebnim preduvjetima.

■ 539. P. Tko je sakramentima dao snagu da daju milost?
O. Isus Krist je svojom mukom i smrću dao sakramentima snagu da daju milost.

■ 540. P. Koji sakramenti daju prvu posvetnu milost?
O. Dva su sakramenta, koja daju prvu posvetnu milost, koja nas čini Božjim prijateljima, - krštenje i pokora.

■ 541. P. Kako se zapravo zovu ova dva sakramenta?
O. Ova dva sakramenta, t.j. krštenje i pokora, zovu se sakrementima mrtvih, jer su ustanovljeni prije svega zato da dušarna koje su umrle po grijehu, ponovno vrate život milosti. 

■ 542. P. Koji sakramenti povećavaju milost onima, koji je već imaju?
O. Sakramenti, koji povećavaju milost onima koji je već posjeduju su: potvrda, euharistija, bolesničko pomazanje, sveti red i ženidba, dakle, pet sakramenata, koji daju drugu milost.

■ 543. P. Kako se prema tome zove ovih pet sakramenata?
O. Ovih pet sakramenata, a to su: potvrda, euharistija, bolesničko pomazanje, sveti red i ženidba, zovu se sakramentima živih, jer oni koji ih primaju, moraju biti bez smrtnog grijeha, t.j. živi u posvetnoj milosti.

■ 544. P. Kakav grijeh čine oni koji primaju sakramente živih, a znaju da nisu u stanju Božje milosti?
O. Tko primi jedan od sakramenata živih, a zna da nije u milosti Božjoj, čini teško svetogrđe.

■ 545. P. Koji su sakremenati najpotrebniji da se spasimo?
O. Dva su sakramenta najpotrebnija da se spasimo, to su krštenje i pokora. Krštenje je potrebno svakome, a pokora je potrebna onima, koji su smrtno sagriješili poslije krštenja.

■ 546. P. Koji je sakrament najveći?
O. Najveći je sakrament euharistija, jer sadrži ne samo milost, nego i Isusa Krista, koji je izvor milosti i ustanovitelj svih sakramenata.

...

Iz katekizma sv. Pija X.

***

ČETVRTAK - Dođite, poklonimo se Gospodinu!

Broj komentara: 7:

  1. Upozorio bih da u vrijeme kad je pisan Katekizam sv. Pija X. nije postojao pojam "bolesničko pomazanje" - to je koncilijarni termin. Taj sakrament se zvao posljednja pomast (extrema unctio) i točno taj termin se pojavljuje u engl. i tal. izdanju Katekizma (ta sam izdanja provjerio, ali vjerojatno i u drugim) - extreme unction, estrema unzione.

    Dakle, očito da hrvatski moderni prevoditelji nisu u svemu bili vjerni izvorniku. Nadam se da većih "aggiornamenta" (updatea) nema.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Čini se da ipak ima: http://www.tomablizanac.blogspot.hr/2015/09/bas-zanimljivo.html

      Za one koji ne znaju (dobro) engleski ili talijanski, dio napisan kosim podebljanim slovima je izbačen u hrvatskom modernom prijevodu Katekizma:

      "887. P. Što treba učiniti katolik, ako bi mu koji protestant ili koji povjerenik protestanata ponudio Bibliju?
      O. Ako bi koji protestant, ili koji njihov povjerenik, ponudio nekom katoliku Bibliju, on bi je morao odbiti s gnušanjem, jer je zabranjena od Crkve. Ako je primljena nenamjerno, trebao bi je što prije baciti u vatru, ili je predati svom župniku.

      P.S. U pitanju br. 888. piše zašto su protestantski prijevodi Biblije zabranjeni:

      "888. P. Zašto Crkva zabranjuje protestantske
      Biblije?
      O. Crkva zabranjuje protestantske Biblije, jer ili su u čemu iskrivljene ili sadrže pogreške. Budući da nemaju crkvenog odobrenja ni bilježaka o teže razumljivim mjestima, mogu škoditi vjeri. To je razlog zbog kojega Crkva zabranjuje isto tako prijevode Svetoga pisma, koje je ona već odobrila, ali su pretiskani bez tumačenja koje je Crkva odobrila."

      Izbriši
  2. Mateo , hvala na upozorenju . Možeš li malo prokomentirati najbolji i najlošiji prijevod Biblije . Čega da se čuvamo ? Robelar

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Bogu hvala.

      Što se tiče prijevodâ Biblije, tu treba puno znati da bi čovjek mogao reći sa sigurnosti. Ono što mogu reći je da prijevod u tzv. "Zagrebačkoj Bibliji" i prijevod nadbiskupa Šarića znaju biti previše slobodni, a u prvom su neki dijelovi također prevedeni previše pjesnički, tako da se gubi preciznost značenja. S druge strane, stariji prijevodi su sigurno bili puno precizniji, jer je tako Crkva i zahtijevala, npr. u jednom članku ovo kaže za prijevod p. Bartola Kašića: "Prevodeći Bibliju u duhu poslijetridentske Crkve, nastojao je biti što bliži izvorniku, latinskomu tekstu, držeći da je važnije čuvati istinu teksta, koju ne smije prevladati nikakva ljeporječivost ("tančina od lijepa besjedenja")."

      Nadalje, "Zagrebačka Biblija" je prevođena s hebrejskog i grčkog, ne s Vulgate, a Šarićev prijevod je donekle s Vulgate, ali također i s njemačkih prijevoda, od kojih je navodno jedan protestantski.
      To je veliki minus jer je Tridentski koncil doktrinarno stao iza Vulgate kao autentičnog i službenog prijevoda i stoljećima je ona bila jedini izvor s kojeg se prevodilo na narodne jezike u Katoličkoj Crkvi. Stari prijevodi su sigurno bili strogo vjerni Vulgati, kao što je to Kašićev. Također treba reći da hebrejski tekst, koji je korišten za prijevod "Zagrebačke Biblije", nije sigurno točan, jer to nije originalni hebrejski tekst (kakav je npr. bio onaj kojeg je naš sv. Jeronim koristio u stvaranju Vulgate - prijevoda Biblije na latinski), nego je to tekst koji dolazi iz recenzije modernih židova stoljećima nakon što su odbacili Krista, pa se zato njihovom prijevodu ne može ni vjerovati jer možda sadrži razne greške i namjerne promjene. Pitanje je koliko je i grčki tekst (također korišten za prijevod "Zagrebačke Biblije") točan, jer, koliko znam (a ispravite me ako griješim), radi se o kasnijoj kompilaciji nastaloj uspoređivanjem raznih rukopisâ.

      Kad sam tražio podatke o prijevodu nadbiskupa Šarića, naišao sam na članak pod imenom "O revizijama Šarićevih biblijskih prijevoda s analizom postupka revizije prijevoda Judine poslanice", koji među ostalim uspoređuje i razne revizije Šarića (uklj. novu, koja se može naći u knjižarama, tzv. "1. popravljeno izdanje" - sumnjivo mi je čim pročitam da su modernisti nešto popravili). Čitajući taj članak i uspoređujući dio po dio otkrio sam da se izdanje Šarićevog prijevoda na stranici "wikizvor" zapravo najviše podudara s revizijom jednog protestanta hrvatskih korijena iz Kanade, dakle, nije original niti autorizirano.

      Onom tko može dobro razumjeti engleski zapravo bih preporučio umjesto modernih hrvatskih izdanja koristiti engl. katolički prijevod Douay-Rheims, originalno iz kraja 16. i poč. 17. stoljeća, ali revidiran oko 1750. od strane engl. katoličkog biskupa Challonera. To je prijevod koji je prije Koncila koristila Crkva u zemljama engl. govornog područja, a i danas tradicionalni katolici iz tih zemalja koriste isključivo taj prijevod. Preporučujem ga jer sam svaki put kad sam ga koristio i usporedio s modernim hrvatskim prijevodima i Vulgatom vidio da je jako blizak Vulgati, često doslovan.

      Izbriši
    2. Evo nekoliko ulomaka iz Otkrivenja koje sam prije uspoređivao u tih nekoliko prijevoda (koristio sam spomenutu verziju Šarića s "wikizvor" jer tad nisam znao da je to zapravo protestantska revizija):

      Pogl. 17, 8:
      "Zvijer, koju si vidio, bijaše i nije, i izaći će iz bezdana, i otići će u propast; i divit će se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu života od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaše, i nije više, i opet će doći." (Šarić, rev.)
      "Zvijer koju vidje bijaše i više nije; zamalo izlazi iz Bezdana i ide u propast. I zapanjit će se pozemljari – oni kojima ime, od postanka svijeta, nije zapisano u knjigu života – kad vide da Zvijer bijaše i više nije, a opet je tu." (Zagr.)
      "The beast, which thou sawest, was, and is not, and shall come up out of the bottomless pit, and go into destruction: and the inhabitants on the earth (whose names are not written in the book of life from the foundation of the world) shall wonder, seeing the beast that was, and is not. (Douay-Rheims)
      "Bestia, quam vidisti, fuit, et non est, et ascensura est de abysso, et in interitum ibit : et mirabuntur inhabitantes terram (quorum non sunt scripta nomina in libro vitæ a constitutione mundi) videntes bestiam, quæ erat, et non est." (Vulgata Clem.)
      - Najtočnija je engleska jer je najbliža Vulgati, koja je službena i najtočnija. Primijetite da su u gornjim verzijama dodane izmišljene riječi koje dodaju jedno novo značenje, i kojih nema u engl. i lat.

      Pogl. 17, 12:
      "I deset rogova, koje si vidio, to su deset kraljeva, koji kraljevstva, još ne primiše, nego vlast kao kraljevi na jednu uru primaju sa zvijeri." (Šarić, rev.)
      "Deset rogova što ih vidje deset je kraljeva; oni još ne primiše kraljevstva, ali će – samo za jedan sat – primiti vlast kao kraljevi zajedno sa Zvijeri." (Zagr.)
      "And the ten horns which thou sawest, are ten kings, who have not yet received a kingdom, but shall receive power as kings one hour after the beast." (Douay-Rheims)
      "Et decem cornua, quæ vidisti, decem reges sunt : qui regnum nondum acceperunt, sed potestatem tamquam reges una hora accipient post bestiam." (Vulgata Clem.)
      - Moderne hrvatske verzije opet mijenjaju značenje. U originalu i u engl. verziji piše da će primiti vlast jedan sat poslije zvijeri, ne da će imati vlast jedan sat zajedno sa zvijeri. Engleska verzija je opet sasvim precizna.

      Pogl. 18, 20:
      "Veselite se nad njim nebo i sveti, i apostoli i proroci, jer Bog na njemu izvrši sud za vas!" (Šarić, rev.)
      "Veseli se nad njom, nebo, i svi sveti i apostoli i proroci jer Bog osudivši nju, vama pravo dosudi!" (Zagr.)
      "Rejoice over her, thou heaven, and ye holy apostles and prophets; for God hath judged your judgment on her." (Douay-Rheims)
      "Exsulta super eam cælum, et sancti apostoli, et prophetæ: quoniam judicavit Deus judicium vestrum de illa." (Vulgata Clem.)
      - Original doslovno kaže "jer Bog je sudio sud vaš nad njom", znači, vi ste je osudili, a Bog je potvrdio vaš sud. Prijevod nadbiskupa Šarića je malo drukčiji od onog što kaže original. Prijevod "Zagrebačke Biblije" je potpuno drugo značenje. Naravno, engleski prijevod je najbliži Vulgati.

      Izbriši
  3. Hvala na trudu . Potvrdio si moje sumnje . Ako možeš prokomentirati Karađićev prijevod .

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Bogu hvala.

      Nikad ga nisam proučavao, jer kao što piše u citatu Katekizma sv. Pija X. u drugom komentaru na ovaj članak, katolicima je zabranjeno koristiti nekatoličke prijevode, kao što je taj. Da mi ga netko pokloni, učinio bih što Katekizam nalaže, i to onaj dio koji su moderni prevoditelji izbacili (ne bih ga primio ili bih ga spalio).

      Izbriši

Napomena pri komentiranju:
Objavljujem korisne, pristojne i potpisane komentare.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...