ponedjeljak, 30. lipnja 2014.

26 godina od POVIJESNOG DOGAĐAJA ZA KATOLIČKU CRKVU - Econe 30.6.1988.

UVIJEK VJERNI BOGU I KATOLIČKOJ CRKVI!
Msgr. Lefebvre je na današnji datum prije 26 godina, zajedno sa biskupom Castro Mayerom, posvetio četvoricu svećenika Bratstva sv. Pija X. za biskupe Katoličke Crkve.
Imena tih biskupa su:
Bernard Tissier de Mallerais,
Richard Williamson,
Alfonso de Galarreta,
Bernard Fellay.


A ja tebi kažem: Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati.

Gospodin nije rekao da vrata paklena neće vladati Crkvom, nego da je neće NADvladati.


Zahvaljujući msgr. Lefebvreu i njegovoj izrazitoj hrabrosti danas imamo sačuvanu Tradicionalnu latinsku Misu, bogati izvor božanskog milosrđa za nas grešne ljude.

Zahvaljujući msgr. Lefebvreu danas postoji najveća katolička tradicionalna zajednica, Bratstvo sv. Pija X., i prije svega zaslugom msgr. Lefebvrea i povijesnog posvećenja novih biskupa 1988. god., danas postoje "Ecclesia Dei" zajednice koje također služe Tradicionalnu latinsku Misu.

petak, 27. lipnja 2014.

DA SE NE ZABORAVI Posveta hrvatske mladeži Srcu Isusovu 1900. god.


Za blagdana Srca Isusova 1900.g. 160.000 hrvatskih mladića i djevojaka se posvetilo Srcu Isusovu. Posveta je prethodila Prvom hrvatskom katoličkom sastanku koji je održan u rujnu iste godine. Što je značila ta posveta, kako se ona pripremala, kako je obavljena, kakve je reakcije izazvala kod slobodarskih duhova tadašnjeg vremena, o svemu tome govorimo u ovom članku. Nešto od te posvete ostalo je sve do danas: pjesma "Do nebesa nek se ori" spjevana je bila upravo za tu prigodu i kroz cijelo dvadeseto stoljeće ostala je jedna od naših najpjevanijih i najpopularnijih vjerskih pjesama.


 U Zagrebu ustanovljen pripremni odbor za posvetu mladeži

Nakon što je Papa Leon XIII. zajedno sa svim biskupima svijeta 1899. god. posvetio svijet Presvetom Srcu Isusovu, u Hrvatskoj je sljedeće, 1900. godine bila pokrenuta inicijativa da se hrvatska mladež još posebno posveti Srcu Isusovu. Glavni idejni začetnik ove posvete bio je isusovac o. Antun Puntigam, koji je tada bio na službi u Nadbiskupskom sjemeništu i Gimnaziji u Travniku. Uspio je za tu ideju pridobiti i oduševiti nekoliko zagrebačkih svećenika, koji su kao vjeroučitelji bili izravno uključeni u pastoralnom radu s mladima. Oni su se okupili početkom 1900. g. u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu i odlučili su pokrenuti i ostvariti ovu ideju posvete među hrvatskom mladeži.

Enciklika Annum Sacrum, kojom je Leon XIII. najavio posvetu i obrazložio njezin smisao, bila je objavljena svega tri tjedna prije datuma posvete određene za sam blagdan Srca Isusova, 11. lipnja 1899. te se ni vjernici, a pogotovo mladež nisu mogli u tako kratkom vremenu temeljitije pripremiti za taj čin. Druga je okolnost bila Jubilarna godina i prijelaz iz 19. u 20. stoljeće; to je davalo još dodatni smisao planiranoj posveti. Završetak jednog stoljeća, te ulazak u novo trebali su kod hrvatske mladeži biti označeni potvrdom vjere i odanosti Isusu Kristu i njegovoj ljubavi koja najuvjerljivije govori kroz Njegovo probodeno Srce.

U tu svrhu ustanovljen je bio odmah i odbor u koji su ušli ovi svećenici: Dr. Andrija Jagatić kao predsjednik, K. Matica potpredsjednik, Stjepan Ćukac tajnik, te odbornici: Dr. J. Lang, N.Kamenar, Dr. K. Bošnjak, Stj. Niemčić, Dr. L. Jambreković, M. Rukavina.


"Poziv" hrvatskoj mladeži na posvetu

utorak, 24. lipnja 2014.

Ivan mu je ime!


Elizabeti se, međutim, navršilo vrijeme da rodi. I porodi sina. Kad su njezini susjedi i rođaci čuli da joj Gospodin obilno iskaza dobrotu, radovahu se s njome.
Osmoga se dana okupe da obrežu dječaka. Htjedoše ga prozvati imenom njegova oca – Zaharija, no mati se njegova usprotivi: »Nipošto, nego zvat će se Ivan!« Rekoše joj na to: »Ta nikoga nema od tvoje rodbine koji bi se tako zvao.« Tada znakovima upitaju oca kojim ga imenom želi prozvati. On zaiska pločicu i napisa »Ivan mu je ime!« Svi se začude, a njemu se umah otvoriše usta i jezik te progovori blagoslivljajući Boga.

Strah obuze sve njihove susjede, a po svem su se Gorju judejskom razglašavali svi ti događaji. I koji su god čuli, razmišljahu o tome pitajući se: »Što li će biti od ovoga djeteta?« Uistinu, ruka Gospodnja bijaše s njime.
A Zaharija, otac njegov, napuni se Duha Svetoga i stade prorokovati:


»Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov,
što pohodi i otkupi narod svoj!
Podiže nam snagu spasenja
u domu Davida, sluge svojega,
kao što obeća na usta svetih proroka
svojih odvijeka:
spasiti nas od neprijatelja naših
i od ruke sviju koji nas mrze;
iskazati dobrotu ocima našim
i sjetiti se svetog Saveza svojega,
zakletve kojom se zakle Abrahamu,
ocu našemu:
da će nam dati
te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja,
služimo bez straha
u svetosti i pravednosti pred njim
u sve dane svoje.
A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati
jer ćeš ići pred Gospodinom
da mu pripraviš putove,
da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu
po otpuštenju grijeha njihovih,
darom premilosrdnog srca Boga našega
po kojem će nas pohoditi
Mlado sunce s visine
da obasja one što sjede u tmini
i sjeni smrtnoj,
da upravi noge naše na put mira.«


Dječak je, međutim, rastao i duhom jačao. Boravio je u pustinji sve do dana svoga javnog nastupa pred Izraelom.

Lk (1, 57-80)

subota, 21. lipnja 2014.

Svećenička ređenja Bratstva svetog Pija X. (FSSPX)

Bratstvo sv. Pija X. će ove godine zarediti 20 novih svećenika.
U Winoni u Americi je zaređeno 7 novih svećenika, pogledaj ovdje.
U Econu u Švicarskoj 27. lipnja će biti zaređeno 8 svećenika (7 Francuza i 1 Švicarac).
U Zaitzkofenu u Njemačkoj 28. lipnja će biti zaređeno 5 svećenika (3 Poljaka i 2 Švicarca).
Bogu hvala.
Izvor

NAPOMENA: "Modernizam je sinteza svih hereza." (sv. Pio X.)

četvrtak, 19. lipnja 2014.

...kako u zanosu lebdi u zraku..

Sveti Josip Kupertinski najpoznatiji je među studentima koji se nalaze pred teškim ispitima i naizgled nesavladivim akademskim zadaćama.
Bio je obdaren mnogim mističnim iskustvima, a često se nalazio u stanju ekstaze u kojemu je njegov duh uživao u zvucima nebeskih melodija. Zato se, uz ostala velika imena duhovnih velikana i ovoga, ne toliko poznatoga sveca često dovodi u povezanost s glazbom. Poznat je kao zaštitnik učenika i studenata, a smatra ga se i zaštitnikom zrakoplovaca. 


Josip je rođen 1603. godine, a prezime je dobio po imenu maloga sela u kojemu je rođen, Cupertina u Napulju. Oca zbog prerane smrti Josip nije ni upoznao, a živio je s majkom u vrlo siromašnim i skromnim uvjetima.

Njegove poteškoće s učenjem započinju već u ranoj dječačkoj dobi. Za vrijeme nastave dogodilo mu se nekoliko puta, a kasnije se događalo sve češće, da je njegov duh odjednom poletio u visine mističnoga iskustva. Josip je imao ekstatične vizije za vrijeme kojih nije obraćao pozornost na ono što se oko njega u učionici događalo, pa su mu se ubrzo djeca počela rugati.

Josipov duh nije čeznuo za intelektualnim usavršavanjem, nego za mističnim iskustvom Boga. Ljubav prema Gospodinu toliko ga je obuzela da mu je htio pokloniti čitav svoj život u svećeničkoj službi. Prvo se obratio franjevcima konventualcima kad mu je bilo 17 godina, no oni su ga odbili zbog slabih rezultata u školi i vrlo niske razine znanja. Nakon toga uputio se kapucinima, koji su ga prihvatili u službu brata suradnika. Zbog sve češćih stanja ekstaze i mističnih iskustava, nije bio u stanju obavljati svoje poslove, pa je i s te dužnosti otpušten. Sa svih strana Josipu su dolazila obeshrabrenja, ali u njemu je gorjela ljubav koja nije pristajala na bilo kakva rješenja – želio je svim srcem i unatoč svemu biti svećenik. Suzama i nagovaranjima ušao je ponovno u franjevački samostan i predano radio kao pomoćnik te se iskazao iznimnim vrlinama, poniznošću, poslušnošću i ljubavlju za druge, pa su ga franjevci ipak odlučili zarediti za svećenika.

Prije ređenja Josip je morao proći najtežu kušnju – složene i zahtjevne ispite s područja teologije. Učio je danima i noćima bez odmora, čitao je literaturu i nastojao zapamtiti sve potrebno, ali jednostavno mu nije uspjelo. Prije ispita, nakon što je iscrpio vlastite snage do kraja i potrudio se naučiti što je više mogao, svjestan da to nije dovoljno, zavapio je Bogu u žarkoj molitvi da mu pomogne proći zadnji korak koji ga je dijelio od toliko željenoga zvanja. Oba završna ispita održala su se pred zahtjevnom komisijom i uz ponajbolje studente, ali Josipove molitve bile su uslišane. Postavljena su mu upravo ona pitanja na koja je jedino znao odgovor. 1628. godine ostvarila mu se najveća životna želja – zaređen je za svećenika.

Zbog svojih ekstaza i lebdenja probudio je sumnju inkvizicije pa je 21. listopada 1638. morao napustiti svoj dragi samostan u Grottelli te poći u Napulj da bude podvrgnut ispitivanju pred sudištem tamošnje inkvizicije. Čudo se ponovilo u kapeli ženskoga samostana Sv. Grgura pred samim sucima inkvizicije. I oni ga vidješe kako u zanosu lebdi u zraku. Slučaj je predan u Rim samoj Kongregaciji sv. Oficija, koja oca Josipa oslobodi sumnje da ide za nekom afektiranom svetošću i da zlorabi pučku lakovjernost. No ipak mu bi zabranjeno da se vrati u Grottellu, već naređeno da bude poslan u koji drugi samostan u kojem će biti “udaljen i odijeljen od susreta sa svjetovnjacima”.

Poglavari ga poslaše u Asiz, gdje ostade 14 godina, gdje je i dalje imao one izvanredne milosti. Ljudi su i dalje dolazili k njemu, pa i svećenici i prelati, preporučivali se njegovu zagovoru te od njega tražili savjete. Odredbom Svetog oficija svetac je iz Asiza premješten u Pietrarubbiju kod Macerate, u kapucinski samostan Svetog Lazara. Napokon je papa Aleksandar VII. 12. lipnja 1656. donio odluku da se otac Josip može vratiti svojoj redovničkoj subraći i to ovaj put u samostan Sv. Franje u Osimo kraj Ancone.
Prakticirao je strogi post i pokoru, a njegov duh je unatoč poteškoćama ostao vedar i usmjeren samo Gospodinu. Josip Kupertinski umro je 18. rujna 1663. godine, a svetim ga je proglasio papa Klement XIII. 1767. godine.

Zanimljivo je da ga zazivaju u pomoć đaci i studenti, osobito oni koji idu na ispite.

Molitva svetom Josipu Kupertinskom za uspjeh na ispitu

Dobri Bože, zahvaljujem Ti na svim darovima koje mi daješ. Udijeli mi milost da se uvijek njima služim Tebi na slavu, za svoje posvećenje i na dobro drugih. Daj da uvijek budem radosna srca. Blagoslovi moje roditelje i bdij nad mojim učenjem. Prosvijetli moje učitelje, nastavnike i profesore, a budi na pomoć i mojim kolegama. Utječem Ti se po zaslugama i po zagovoru sv. Josipa Kupertinskoga, koji je i sam iskusio teškoće učenje i tjeskobe ispita, ali je doživio i radost da za svoj trud uz pomoć svoje drage nebeske Majke Marije bude nagrađen. Molim Te, vodi moju pamet, učvrsti moju volju i potakni velikodušnu zauzetost, da tako ispunim svoje dužnosti i zaslužim uspješno položiti ispit pred kojim se nalazim. Amen.

Izvor (1, 2)

srijeda, 18. lipnja 2014.

BLAGOSLOV S PRESVETIM SAKRAMENTOM

Blagoslov s Presvetim Sakramentom je obred u kojemu se vjernici klanjaju Isusu izloženome na Oltaru u Sakramentu Njegove ljubavi, te ga mole da blagoslovi njih koji se nalaze pred Oltarom.
U ovome obredu ljude ne blagoslivlja svećenik nego sâm Isus Krist, stvarno prisutan u Presvetome Sakramentu.
Pobožni se klanjatelj može pridružiti pjevanju zbora, ili iz svoga srca iznijeti pred Gospodina osjećaje ljubavi, klanjanja, zahvalnosti, prošnje ili kajanja.
Kad svećenik otvori Svetohranište i okadi Presveti sakrament, zajedno se pjeva (Adoro te devote):



Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš,
Što pod prilikama tim se sakrivaš:
Srce ti se moje cijelo predaje,
Jer dok promatra te, svijest mu prestaje.

Vid i opip, okus, varaju se tu,
Al' za čvrstu vjeru dosta je što čuh:
Vjerujem u svemu Kristu Bogu svom,
Istine nad ovom nema istinom.

Samo Bog na križu bješe oku skrit,
Ovdje je i čovjek tajnom obavit;
Vjerujem u oba, oba priznajem,
S razbojnikom isto skrušen vapijem.

Isuse, kog sad mi krije veo taj,
Žarku želju, molim, Ti mi uslišaj:
Daj da otkrito Ti lice ugledam
I u slavi Tvojoj blažen uživam.

Na završetku klanjanja pjeva se himan Tantum ergo (Divnoj dakle), a za to se vrijeme okadi Presveti Sakrament:


Divnoj dakle Tajni ovoj
Klanjajmo se smjerno mi;
Stari Zakon žrtvi novoj
Nek se sada ukloni;
Vjera duši čovjekovoj
Nek spoznanje dopuni.


Bogu Ocu, Bogu Sinu
Hvala s pjesmom radosnom;
Slavimo im veličinu,
Častimo ih dušom svom:
K Duhu Svetom nek se vinu
Glasi s dikom jednakom. Amen.

S. Kruh s neba dao si njima. (Aleluja.)
M.Koji svaku slast u sebi ima. (Aleluja.)
S. Pomolimo se.
Bože, koji si nam u divnome Sakramentu ostavio uspomenu muke svoje, daj nam, molimo, tako častiti sveta otajstva Tijela i Krvi Tvoje da vazda osjećamo u sebi plod otkupljenja Tvojega. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.
M.Amen.

Sada se stavlja veo za blagoslov na svećenikova ramena. On pristupi k Oltaru, uzme Pokaznicu s Presvetim Sakramentom i blagoslovi narod čineći znak križa.
Za to vrijeme poslužitelj pozvoni, a svi se naklone za vrijeme blagoslova s Presvetim.



Nakon toga svećenik odlaže Pokaznicu na oltar, skida veo, te se klečeći pred oltarom mole sljedeći zazivi kao zadovoljština za psovke:

Blagoslovljen budi Bog.
Blagoslovljeno Njegovo sveto ime.
Blagoslovljen Isus Krist, pravi Bog i pravi čovjek.
Blagoslovljeno ime Isusovo.
Blagoslovljeno Presveto Srce Isusovo.
Blagoslovljena Predragocjena Krv Isusova.
Blagoslovljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu.
Blagoslovljen Duh Sveti Utješitelj.
Blagoslovljena velika Bogorodica, Presveta Djevica Marija.
Blagoslovljeno sveto i bezgrešno njezino začeće.
Blagoslovljeno njezino slavno uznesenje!
Blagoslovljeno Ime Marije, Djevice i Majke!
Blagoslovljen sveti Josip, njezin prečisti Zaručnik!
Blagoslovljen Bog u svojim Anđelima i u svojim Svetima!

Svećenik posprema pokaznicu s Presvetim Sakramentom u Svetohranište. Svi ustanu i pjevaju Psalam 116:

Hvalite Gospodina, svi puci: *
slavite ga, svi narodi.
Jer je utvrđeno nad nama milosrđe njegovo: *
i vjernost Gospodnja ostaje dovijeka.
Slava Ocu i Sinu: * 
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda: * 
i u vijeke vjekova.
Amen.


IZVOR

ponedjeljak, 16. lipnja 2014.

BDIJTE I MOLITE - Sveta Getsemanska Ura

Evo dragi čitatelji i štovatelji Presvetoga Srca Isusova jedna zanimljiva knjiga, točnije rečeno molitvenik. 
Osnovni podaci:


BDIJTE I MOLITE - Sveta Getsemanska Ura
R.P.Mateo Crawley-Boevoy SS.CC.
HEURE SAINTE 
PRIREDIO, IZDAO I ODGOVARA: Fra Roko Tomić, Zagreb Vrbanićeva 35.
UMNOŽENO u samostanu ss. Naše Gospe, Zagreb Primorska 20
Zagreb 1961.



UVOD IZ KNJIGE
Prvi i najvažniji apostolat u pravom smislu, najmoćniji, najplodniji i najviše na dohvatu dušama dobre volje, jest apostolat molitve i žrtve u jedinstvu s umirućim Srcem Isusovim. Tko zna moliti, tko zna s ljubavlju trpjeti, sigurno je apostol.

Ne posvećujem dakle ove SVETE URE samo sjajnoj vojsci onih, koji rade. One su na poseban način namijenjene također, da okrijepe bezbrojne čete nepoznatih uzetih, nijemih, trpećih apostola, koji po ljubavi s Križa hoće i propovijedaju Kraljevstvo Presvetog Srca Isusova.

ADVENIAT REGNUM TUUM!
o. Matej      


I. Porijeklo Svete Ure

Pobožnost Svete Ure počinje izravno od objava u Paray-le-Monialu a dosljedno, početak joj je u samom Srcu našega Gospodina.

Sveta Marija Margareta molila je pred izloženim presvetim Sakramentom (1). Gospodin joj se pokazao u svem sjaju i slavi: otkrio je presveto Srce i gorko joj se potužio na nezahvalnost grešnika. "Barem ti me utješi i nadoknadi njihove nezahvalnosti, koliko možeš," dodao je.

I on sam pokazao je svojoj službenici sredstva, kojima se treba poslužiti: česta Pričest, Pričest prvog petka u mjesecu i Sveta Ura.

"Svake noći od četvrtka na petak" reče joj, "učestvovat ćeš u istoj onoj smrtnoj žalosti, koju sam ja osjetio u Maslinskom vrtu. Ta žalost dovest će te, a da ti toga ne ćeš moći razumjeti, u tešku agoniju, težu od same smrti. A da se sa mnom sjediniš, u poniznoj molitvi, koju ja tada usred svojih muka prinosim svome Ocu, ustat ćeš između jedanaeat sati i ponoći, te kroz jedan sat ležati licem prostrta na zemlji, da umiriš božansku srdžbu moleći milosrđe za grešnike; ujedno na neki način nastojati da ublažiš gorčinu, koju sam osjetio, kad su me apostoli napustili, te sam ih morao prekoriti, što nisu mogli jednu uru sa mnom probdjeti. I kroz tu uru činit ćeš, što te budem poučio."

nedjelja, 15. lipnja 2014.

Zauvijek ti si svećenik po redu Melkisedekovu !

U petak, 13. lipnja, preuzvišeni biskup Bernard Fellay posvetio je sedmoricu đakona Bratstva sv. Pija X. za svećenike u Winoni, Minnesota. Na istoj svetoj Misi petorica subđakona su zaređeni za đakone.
Bogu hvala.





subota, 14. lipnja 2014.

MOĆ svete Mise


U jednu trgovinu, u Luxemburgu, ušla je starija siromašna žena i zamolila za komadić mesa.
Rekla je da nema novca da plati.
Uz nju je stajao, hladan na njezinu molbu, čuvar zaposlen u toj trgovini.
Mesar ju je upitao: "Komadić mesa? Čime ćete platiti?"

Žena je mirno odgovorila: "Novca nemam, ali prikazat ću za Vas jednu svetu Misu."

" Oba muškarca, bezvjerci, podrugljivo su joj se smijali. Mesar je kroz smijeh odgovorio: "Dogovoreno! Idite, gospođo u crkvu na Misu, a ja ću vam dati toliko mesa koliko na vagi vrijedi ta vaša Misa. "

Žena je mirno izišla iz trgovine i otišla u crkvu. Nakon nekog vremena vratila se i predala mesaru listić papira na kojem je pisalo: "Prikazala sam jednu svetu Misu za vas!"

Mesar je stavio na jednu stranu vage papirić, a na drugu stranu jednu kost, kako bi joj se narugao.
Kazaljka na vagi nije se pomakla niti za gram. Zatim je stavio i komad mesa - i opet ništa.
Mesar je pomaknuo papirić i utegom provjerio ispravnost vage.
Sve je bilo ispravno. Ponovno je stavio papirić na jednu, a veliku šunku na drugu stranu vage.
Ni ovog puta kazaljka se nije pomakla. Vidjevši sve ovo mesar se uozbiljio.
Shvatio je da nema dovoljno mesa u trgovini kojim bi mogao ispuniti svoje nepromišljeno obećanje, ali je shvatio i to da se s Bogom ne valja izrugivati.

Darovao je ženi sve što je stavio na vagu i obećao joj da će ubuduće svakoga dana moći dobiti komadić mesa besplatno. Tog se dana mesar obratio.

Čuvar u trgovini bio je moj otac. Nakon toga događaja i on se obratio. Gotovo svakoga dana, s velikom poniznošću, sudjelovao je na svetoj Misi. I nas djecu je poticao da često, sabrano, s vjerom i pouzdanjem pohađamo sveta euharistijska Otajstva. Rezultat takvoga odgoja bio je taj da su osim mene još dva moja brata postala svećenici.

o.Stanislav, misionar Presvetog Srca Isusova

(iz Pobožnost Presvetom Oltarskom Sakramentu - Sav Tvoj, str 99.)


NAPOMENA: Ovdje je riječ o Tradicionalnoj Latinskoj Misi.

petak, 13. lipnja 2014.

STATISTIKE Dubrovačke biskupije

Klikni na sliku za uvećani prikaz.


Ako želite znati više o svećenicima u zadnja dva stoljeća koji su djelovali u Dubrovačkoj biskupiji pročitajte OVDJE (48.-66. str.), inače jako vrijedan tekst.

ponedjeljak, 9. lipnja 2014.

STATISTIKE Bratstva FSSPX-a


Statistike su iz srpnja 2013. godine.

Važno je napomenuti da samo katoličko Bratstvo FSSPX broji više svećenika nego sve zajedno "Ecclesia Dei" zajednice.
Plodovi su tu. Blagopokojni msgr. Lefebvre je preminuo 25.3 na dan Blagovijesti, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio presvetoj Djevici Mariji da će začeti Sina Božjega i tako ostvariti Božji plan spasenja duša.
25.3., znakovito ili ne, procijenite sami.






IZVOR

Bogu hvala.
Hvala monsinjore.

nedjelja, 8. lipnja 2014.

PROROČANSTVO SVETOG FRANJE ASIŠKOG


Izvadak iz molitvenika "Serafsko cvijeće" od 23. 06. 1959. godine 
Priredio: otac Dionizije Andrašec, franjevac


PROROČANSTVO SV. FRANJE ASIŠKOG O NAŠIM DANIMA

Sveti Franjo Asiški neposredno prije smrti upozorio je okupljenu braću na dolazeće nevolje i rekao:

„Braćo, radite hrabro, budite jaki i pouzdajte se u Gospodina. Predstoje vremena velikih tjeskoba i nevolja u kojima će uzeti maha previranja i opasnosti svjetovnog i duhovnog karaktera, ljubav mnogih će popustiti, a pokvarenost i zlo prijeći će svaku mjeru.

Moć demona će se očitovati više no obično. Neoskrvnjena čistoća našeg Reda, kao i ostalih redova, tako će se izopačiti da će samo mali broj kršćana slijediti čistim srcem i potpunom ljubavi pravog Papu i Rimokatoličku Crkvu.

U trenutku kada nevolje dosegnu vrhunac, bit će proglašen papom onaj koji neće biti izabran kanonskim putem i trudit će se da mnoge na lukav način zatruje smrtnosnim otrovom svih zabluda.

Zatim će se zlo umnožiti, naš će se Red raspasti, mnogi ostali redovi će potpuno nestati jer se toj zabludi neće moći suprotstaviti, nego će je prihvatiti. Bit će tako različitih mišljenja i podvojenosti u narodu, među redovnicima i u kleru da će čak i odabrani biti dovedeni u zabludu (kad bi to uopće bilo moguće), ako te dane ne prikrate anđeoskom riječju, ako ih u tom previranju ne bude vodilo neizmjerno Božje milosrđe.

Neki će tada snažno osporavati naša pravila i naš način života. Neizmjerni će biti pokušaji da nas se slomi. Oni koji se tada spase, primit će krunu Života. Jao onima koji svoju nadu polažu samo u to što su redovnici, koji su mlaki te se trajno ne suprotstavljaju napastima, koji će pristupiti ispitu izabranih.

Oni koji ostanu postojani u žaru duha iz ljubavi i u maru za istinsku pobožnost, pretrpjet će progone i nepravdu kao neposlušni i raskolnici. Njihovi će progonitelji, gonjeni zlim dusima, tvrditi da zbog neposluha prema Redu takve pokvarene ljude treba ubiti i uništiti.

Gospodin će tada biti utočište patnika i spasit će one koji se u Njega uzdaju. Da postanu jednaki (svetima), odlučili su raditi savjesno i vječni Život zaslužiti smrću, slušati Boga više nego čovjeka; neće se bojati smrti jer nisu htjeli prihvatiti laž i nevjernost. Za mnoge će propovjednike Istina tada biti mrtva, a za neke od njih zgažena i zanijekana. Svetost životne promjene će, kod takvih koji će je izvanjski, priznati biti smiješna, jer će im Isus Krist poslati zatirača, a ne dostojnog pastira."

Sveti Franjo je prorekao jednog lažnog papu koji je nepravilno izabran, ali kojemu će se usprkos svemu prikloniti većina katolika, koji će ih na lukav način zatrovati smrtonosnim otrovom svoje zablude. Dakle ne pastir stada nego zatirač ovaca, tj. razdirući vuk.

subota, 7. lipnja 2014.

DOBIVANJE POTPUNOG OPROSTA - Kako? Gdje? Kada?

Sveti Dizma moli za nas.

Za dobivanje potpunih oprosta, Crkva je postavila neke uvjete.

Tzv. OBIČNI ili UOBIČAJENI UVJETI 

Tri su glavna:
- sakramentalna Ispovijed (osobna i cjelovita) 
- Sv. Pričest (može biti i izvan Sv. Mise) 
- da izmolimo neku molitvu na nakanu sv. Oca (već prema pobožnosti i našoj ljubavi prema Papi; primjerice, Oče naš i Zdravo Marijo, a može biti i neka druga molitva) 

Da se ispune ta tri uvjeta, korisno vrijeme (tempus utile) proteže se na više dana (na dvadesetak dana) prije ili poslije izvršenja propisanog djela. No, vjernik u stanju teškoga grijeha treba da se ispovjedi prije završetka propisanog djela (EI 17,1), jer se nijedan oprost ne može postići bez stanja milosti. Unutar korisnog vremena, dovoljna je jedna Ispovijed za više potpunih oprosta (dakako, ako vjemik ostane u stanju milosti), dok se druga dva uvjeta, Sv. Pričest i molitva na nakanu sv. oca, traže svaki put i za svaki potpuni oprost (EI 20,2), odnosno Svetu Pričest i molitvu treba obaviti onog dana koji je određen propisanim djelom (EI 20,3). 

Za potpuni oprost traži se osim toga: 
Četvrto: - da izvršimo propisano djelo, uz koje je vezan potpuni oprost (djelo pobožnosti, djelo milosrđa ili djelo pokore, prema izboru, osobno obavljena; propisano djelo je vezano uz pobožni posjet crkvi ili oratoriju za vrijeme kojega se izmoli npr. Očenaš i Vjerovanje, ukoliko se drukčije ne propiše) 

Peto: - da nismo neuredno navezani na nijedan, pa ni laki grijeh (ni na grješnu prigodu ni zemaljsku stvar, jer i laki neoprošteni grijeh priječi da vremenita kazna ne može biti otpuštena /Toma Akvinski/). 
- Ako nisu ispunjeni gore spomenuti uvjeti (tj. manjka li potpuna dispozicija ili nisu li ostvarena tri uvjeta /Ispovijed, Pričest i molitva na nakane sv. Oca/), umjesto potpunog oprosta može se steći djelomičan (EI 20,4). 

- Potpuni oprost može se primiti samo jedanput na dan. Prema tome, tko je primio potpuni oprost za jedno određeno djelo, ne može ga primiti taj dan za drugo, makar je inače uz njega vezan potpuni oprost (no, kako nam je teško znati, jesmo li za jedno djelo primili potpuni oprost ili nismo, može se u istom danu učiniti više djela uz koje je vezan oprost; ako za neko od njih ne dobijemo potpuni oprost, dobivamo za svako od njih djelomičan). 

- Oprosti se mogu dobiti samo za sebe, ne mogu se namijeniti za drugu živu osobu , no svi se oprosti mogu uvijek namijeniti za pokojne (duše u čistilištu).


POPIS MOLITVI I POBOŽNIH DJELA, KOJA SU OBDARENA POTPUNIM OPROSTOM (uz "uobičajene uvjete")

1. Svakodnevni potpuni oprost, tj. onaj koji možemo postići jedanput svaki dan (uvijek u određenim okolnostima), prema Enchiridion indulgentiarum (Paenitentiaria Apostolica, 1968.), svodi se na četiri prakse:

a) Klanjanje Presvetom Sakramentu barem pola sata (izloženom ili u tabernakulu).

b) Pobožno čitanje Svetog Pisma, koje je odobreno od službenog autoriteta, s dužnim poštovanjem prema Božjoj riječi, barem pola sata (za one koji iz opravdanog razloga ne mogu čitati, vrijedi službeni tekst i preko audio- ili video- materijala).

c) Gospina krunica u crkvi ili oratoriju, ili u obitelji, u redovničkoj zajednici, u pobožnoj udruzi. Dovoljno je da se izmoli pet desetki bez prekida i da se u tome provodi pobožna meditacija otajstava. 


d) Križni put, ispred 14 zakonito podignutih postaja; samo su dvije stvari obvezatne: da se pobožno ide od jedne postaje do druge i da se meditira Kristova muka.


2. Potpuni oprost u nekim liturgijskim danima:

- 1. siječnja: Veni Creator ("O dođi, Stvorče Duše Svet"), ako pobožno izmolimo javno u crkvi;

- svakog petka u Korizmi: molitva Evo, moj dobri i preslatki Isuse, poslije Pričesti, ako pobožno izmolimo pred Kristovim Raspelom;

- na Veliki četvrtak: ako izmolimo (pjevamo) javno u crkvi Tantum ergo ("Divnoj dakle"), pred svečano izloženim Presvetim Sakramentom nakon Mise Večere Gospodnje;

- na Veliki petak: ako pobožno prisustvujemo kod bogoslužja čašćenja Križa i Križ poljubimo;

- na bdijenju Velike Subote: tko kod obreda svečano s drugim vjernicima, obnovi krsni savez (zavjet)

- u Nedjelju Božanskog milosrđa (2. Vazmena nedjelja) potrebno je: u bilo kojoj crkvi ili oratoriju sudjelovati u pobožnosti u čast Božanskoga milosrđa pred Presvetim (izloženim ili u tabernakulu), kajući se iskreno za svoje grijehe, ili barem pred Presvetim izmoliti Vjerovanje i Očenaš, dodajući zaziv: Isuse milosrdni, uzdam se u Te! (Apostolska Pokorničarna, dekret od 29. 06. 2002.)

- na Duhove: Veni Creator ("O dođi, Stvorče Duše Svet"), ako pobožno izmolimo javno u crkvi;

- na Tijelovo: Tantum ergo ("Divnoj dakle"), izmoljen (ili pjevan) javno za vrijeme liturgijskog čina;

- na Blagdan Srca Isusova: Pomirna molitva na čast Presvetog Srca Isusova ("Jesu dulcissime - Premili Isuse"), izmoljena javno u crkvi;

- 29. lipnja, Blagdan sv. Petra i Pavla: ako je neki nabožni predmet (krunica, medaljica, križić, škapular...) blagoslovio Papa, vjernik može primiti potpuni oprost ako ga pobožno nosi na ovaj Blagdan, ako na taj dan izmoli Vjerovanje;

- 2. kolovoza (Porcijunkula): pobožan pohod nekoj franjevačkoj ili župnoj crkvi, katedrali ili konkatedrali, s molitvom Očenaša i Vjerovanja (pohod crkvi može se obaviti od podneva uoči određenog dana pa sve do ponoći dotičnoga);

- od 1. do 8. studenoga: ako u te dane pobožno pohodimo groblje te, barem u srcu, molimo za pokojne, možemo svaki dan dobiti potpuni oprost, koji se može namijeniti samo za duše u čistilištii;

- 2. studenoga, Dušni dan: pobožni pohod crkvi ili oratoriju, u kojoj treba izmoliti Očenaš i Vjerovanje; potpuni oprost može se namijeniti samo za pokojne; 

- na Blagdan Krista Kralja: čin posvete ljudskoga roda ("Posvetna molitva Presvetom Srcu Isusovu"), izmoljen javno;

- 31. prosinca: tko javno u crkvi izmoli ili pjeva himan Tebe Boga hvalimo; mora biti službeni himan, a ne pučka pjesma.


3. U Općoj crkvi i u Rimu:

a) Pobožan pohod jednoj od četiri patrijarhalne bazilike (Sv. Petra, Sv. Pavla, Sv. Marije Velike, Sv. Ivana Lateranskog): uz molitvu Očenaša i Vjerovanja; potpuni oprost može se u tim bazilikama primiti na blagdan nebeskog zaštitnika, nedjeljom, zapovijedanim blagdanom i jednom na godinu na dan po izboru.

b) Sudjelovanje u svetim obredima koji se provode u mjesnoj crkvi.
c) Pobožan pohod župnoj crkvi, katedrali ili konkatedrali na blagdan glavnog proštenja (titulara, zaštitnika), uz molitvu Očenaša i Vjerovanja.

d) Pobožan pohod crkvi ili oltaru na dan posvete crkve ili oltara, uz Očenaš i Vjerovanje.

e) Dan posvećen utemeljitelju nekog reda: pohod njihovoj crkvi ili oratoriju, uz molitvu barem Očenaša i Vjerovanja (31. srpnja, Blagdan sv. Ignacija, uz pohod koje isusovačke crkve; 07. kolovoza, Blagdan sv. Dominika, uz pohod koje dominikanske crkve; 04. 10., Blagdan sv. Franje Asiškog, uz pohod koje franjevačke crkve; 15. listopada, Blagdan Terezije Velike, uz pohod koje karmelićanske crkve; 31. siječnja, Blagdan sv. Ivana Bosca, uz pohod koje salezijanske crkve ili oratorija...) .


4. U nekim posebnim zgodama:

- na godišnjicu vlastitog krštenja, uz obnovu krsnog zavjeta;

- primivši papin blagoslov urbi et orbi uživo ili preko TV ili radija;

- u euharistijskom kongresu, ukoliko se sudjeluje na završnom svečanom obredu;

- u duhovnim vježbama, ukoliko se sudjelovalo barem tri cijela dana;

- u trenutku smrti: primivši Apostolski blagoslov ili, ako je moguće, moleći molitvu koju je umirući u životu redovito molio;

- na dan Prve Pričesti: prvopričesnici i oni koji pobožno sudjeluju u obredu;

- na dan svečane Mlade Mise: mladomisnik i svi nazočni koji pobožno sudjeluju;

- svećenički jubilej (25., 50., 60. i 70.) ili biskupski jubilej (25., 40. i 50.): svećenik ili biskup jubilarac ako obnovi odluku da će vjerno i savjesno izvršavati dužnosti svoga zvanja, kao i svi vjernici koji prisustvuju jubilarnoj Misi;

- na koncu svetih misija: ako smo pobožno slušali nekoliko propovijedi i sudjelovali u završnoj svečanosti;

- za vrijeme dijecezanske Sinode: svi koji pobožno posjete crkvu u kojoj se održava Sinoda, uz molitvu Očenaša i Vjerovanja;

- pastoralna vizitacija: svima koji sudjeluju u jednoj službi kojoj predsjeda vizitator.

PONOVIMO: za dobivanje ovih potpunih oprosta moramo ispuniti:
- tzv. obične ili uobičajene uvjete (tri su takva uvjeta: Sakramentalna Ispovijed, Euharistijska Pričest i Molitva na nakane svetog Oca)
- da izvršimo propisano djelo, uz koje je vezan potpuni oprost 
- da nismo neuredno navezani na nijedan, pa ni laki grijeh.



Za više informacija pogledajte OVDJE.

petak, 6. lipnja 2014.

Zabranjen ulaz neprikladno odjevenim osobama

Jednostavno je.
Kliknete lijevom tipkom miša na sliku.
Zatim kliknete desnom tipkom miša i pritisnete "Print...".
Onda još jednom "PRINT".
I zalijepite je na vrata vaše crkve.



Kad ste sliku zalijepili na vrata. Uđete u crkvu i kleknete pred Svetohranište.
Duboko udahnete i kažete:
Ave Maria, gratia plena, Dominus tecum. Benedicta tu in mulieribus, et benedictus fructus ventris tui, Iesus.
Sancta Maria, Mater Dei, ora pro nobis peccatoribus, nunc et in hora mortis nostrae. Amen.

Gloria Patri, et Filio, et Spiritui Sancto.
Sicut erat in principio, et nunc, et semper, et in saecula saeculorum. Amen.

Još podsjetnik:
Danas (petak 6.6) je u Zagrebu 
u 20 sati predavanje o odijevanju u crkvi i izvan nje u Zvonimirovoj ulici 64.

utorak, 3. lipnja 2014.

STATISTIKE Francuske i SAD-a

F R A N C U S K A - "Najstarija kćer Katoličke Crkve"

STATISTIKE
1966. godine broj katoličkih bogoslova:      4 536
1975. godine broj katoličkih bogoslova:      1 297
1996. godine broj katoličkih bogoslova:      1 103
2005. godine broj katoličkih bogoslova:        784
2011. godine broj katoličkih bogoslova:        710

Zaključak: Nakon 2. Vatikanskog pad za 85 %
Izvor

Samo napomena broj ljudi 1970tih je bio upola manji nego danas.


STATISTIKE Sjedinjenih Američkih Država:
Podaci su sa predavanja trećeg posjeta FSSPX-a Hrvatskoj:


Još o statistikama možete pogledati OVDJE(Francuska) i OVDJE.

nedjelja, 1. lipnja 2014.

Nedjeljom lagano...

Katolik...
Onda vam je jedan od najsretnijih dana u životu zasigurno KRŠTENJE.




Slike su preuzete sa interneta. ;)
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...