ponedjeljak, 22. prosinca 2014.

UŽIVO prijenos tradicionalne latinske Mise

Dana 22.12. (ponedjeljak) u 16 sati biti će izravan prijenos tradicionalne latinske Mise iz župe Mala Nedelja u Sloveniji. Svetu misu će služiti velečasni Tomislav Roškarič.

Za prijenos uživo kliknite OVDJE.


Hvala velečasni i Bog vas blagoslovio i sve one koji su organizirali ovu hvalevrijednu inicijativu.

četvrtak, 18. prosinca 2014.

O Božiću


O Božiću
* 4. P. Koja je svetkovina Božić?
O. Božić je svetkovina koja je ustanovljena da bi se proslavila uspomena vremenitog rođenja Isusa Krista.

■ 5. P. Po čemu je svetkovina Božića osobita i različita od svih ostalih svetkovina?
O. Božić ima dvije osobitosti po kojima se razlikuje od svih ostalih svetkovina: 1. po drevnom crkvenom običaju o predvečerjima služba se Božja slavi po noći uoči svetkovine, 2. svaki svećenik na taj dan služi po tri mise.

■ 6. P. Zašto je Crkva željela sačuvati običaj obavljati službu Božju u noći Božića?
O. Crkva je željela sačuvati običaj služenja mise u božićnoj noći, da bi sa živom zahvalnošću obnovila uspomenu na onu noć u kojoj se božanski Spasitelj rodio, pa je time započelo djelo našega spasenja.

■ 7. P. Što nam Crkva predlaže razmišljati na tri božićne mise?
O. U Evanđelju prve božićne mise Crkva nam predlaže razmišljati da je presveta Djevica krenula sa svetim Josipom iz Nazareta u Betlehem prijaviti se po carskoj zapovijedi. S obzirom da nije imala drugoga stana ona je rodila Isusa Krista u štali i položila ga na slamu, to jest u životinjske jaslice. U Evanđelju druge mise predlaže nam razmišljati kako su Isusa posjetili neki siromašni pastiri kojima je anđeo objavio da se Isus rodio. U Evanđelju treće mise predlaže nam razmišljati da je to dijete rođeno u vremenu od Marije Djevice, oduvijek bio Božji Sin.

■ 8. P. Što hoće Crkva time što predlaže da razmišljamo o vjerskim tajnama triju božićnih misa?
O. Predlažući nam razmatrati o otajstvima triju božićnih misa, Crkva nastoji zahvaliti božanskom Spasitelju, što je zbog našeg spasenja postao čovjekom, priznati ga zajedno s pastirima i klanjati mu se kao pravom Sinu Božjem slušajući pouke koje on šutljivo daje preko svih okolnosti svoga rođenja.

■ 9. P. Što nas Isus uči o okolnostima svoga rođenja?
O. O okolnostima svog rođenja Isus nas uči odricati se svjetskih taština, a cijeniti siromaštvo i patnje.

■ 10. P. Jesmo li dužni slušati tri mise na Božić?
O. Dužni smo slušati samo jednu misu na Božić, ali je dobro slušati sve tri, da bismo bolje slijedili nakane sv. Crkve.

■ 11. P. Što moramo činiti na Božić da bismo u potpunosti slijedili nakane sv. Crkve?
O. Da bismo bolje slijedili nakane sv. Crkve, na Božić moramo učiniti sljedeće četiri stvari: 1. pripremiti predvečerje Božića postom i sabranošću, koja će biti veća od obične, 2. očistiti dušu dobrom ispovijedi i željom primiti Gospodina, 3. sudjelovati, ako je to moguće, na noćnim svetim službama i svim trima božićnim misama razmišljajući mnogo o otajstvu koje se slavi, 4. učiniti na taj dan djela kršćanskog milosrđa prema svojim mogućnostima.

srijeda, 10. prosinca 2014.

SLUŽBENO Prvi hrvatski svećenik primljen u Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (FSSPX)

Na blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, 8.12.2014. god., kod pontifikalne Mise koju je služio generalni superior Bratstva, mons. Bernard Fellay, u njemačkom Zaitzkofenu, primljen je u Bratstvo i svoja prva obećanja položio hrvatski svećenik, p. Marko Tilošanec.




Bogu hvala.
Za više informacija i slika pogledajte na blogu Christus Rex.

petak, 5. prosinca 2014.

Evo kako jednostavno naučiti služiti tradicionalnu latinsku misu

Tradicionalnu latinsku misu možete naučiti uz pomoć knjige (priručnika) i videa.
"Priručnik za vršenje službe Božje po propisima rimskoga obreda (1919.god.)" možete preuzeti OVDJE.
U njemu je poprilično detaljno opisano kako naučiti služiti svetu misu.


Evo izvadak iz knjige kako se treba pravilno prekrižiti i kako svećenik treba pravilno blagoslivljati:


Uz knjigu pratite videa na youtubu:



Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se!

utorak, 25. studenoga 2014.

AC Nekoliko starih i vrijednih katoličkih knjiga

1771. god. tadašnja hrvatsko-kranjska franjevačka provincija sv. Križa izdala je knjigu "Dissertationes dogmaticae de exteriori Dei cultu" (autor je fra Oton Sprug), u kojoj su temeljito pobili protestantske hereze, zablude i kriva mišljenja o Euharistiji, štovanju Gospe i svetaca itd.

Franjevci su u to vrijeme još suzbijali protestantizam u slovenskim pokrajinama.

Knjigu možete preuzeti OVDJE na Google Books...


***

Knjiga austrijskog isusovca Vida Pichlera "Lutheranismus constanter errans" 
("Luteranizam koji neprekidno griješi"), 1709. god.

Knjigu možete preuzeti OVDJE.


***
Ovdje možete skinuti primjerak križnog puta koji su bavarski kapucini sastavili u 18. stoljeću (ovo je izdanje iz 1747. god.).

Usporedite to s današnjim soft-"križnim putovima"... koje sastavljaju ljudi pod utjecajem liberalizma i ovog nesretnog vremena u kojem živimo... i vidjet ćete u kakvom su raskoraku ti ljudi sa stoljetnim učenjem i pobožnošću Crkve.

Skinite, isprintajte i molite...
Knjigu preuzmite OVDJE.


petak, 21. studenoga 2014.

AC Obraćenje na katoličku vjeru

Koliko je modernizam uništio misionarski karakter Crkve, najbolje možemo vidjeti ako usporedimo sadašnju situaciju sa situacijom prije, davno prije ove nesretne krize.
Pogledajmo naše franjevce u prošlosti.

Fra Stipan Zlatović (1831.-1891.) je bio jedan od naših najpoznatijih franjevaca u 19. stoljeću.




Istraživao je arhive naših starih franjevačkih samostana. Velik dio dokumenata iz 17. i 18. stoljeća koje je tamo pronašao, objavio je u svojoj poznatoj knjizi "Franovci države presvetog Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji", izdanoj 1888. god. u Zagrebu.

Najzanimljivije u vezi tih dokumenata je što, ne samo da su naši franjevci nastojali sve nekatolike u svojoj okolini obratiti na katoličku vjeru, nego su vodili i statistiku koliko su koje godine obratili ljudi.

Revnost franjevaca je najviše došla do izražaja nakon oslobođenja Knina, Sinja, Imotskog i Vrgorca od turske okupacije (krajem 1680-ih i početkom 1690-ih). Tada je na tom području bilo dosta muslimana (zahvaljujući više od 150 godina osmanske vlasti).

Franjevci su pokrenuli veliku akciju za obraćenje tih ljudi na katoličku vjeru.

Piše fra Stipan na str. 236.-237. spomenutog djela:
"Kad su pak Turci iz Dalmacije protjerani, po osvojenih mjestih u kojih bijaše Turaka, onda se ugleda revnost franovaca u pogled njihovog obraćenja.

God. 1688. kad Knin naši osvojiše, ot. Andrija Resica zađe po krajini i našavši dosta obitelji turskih, sve ih poduči i krsti. (Izvorne svjedočbe prov. Diedo 20. srpnja 1693. i prov. Barbaro 13. svibnja 1696. u arhivu u Kninu)

Po osvojenju Vrhgorca franovci obratiše u varošu i okolici 25 Turaka (Izvorne svjedočbe po matici krštenja prov. Valsove u arhivu samostana Makarske)

Po osvojenju Čitluka na Neretvi god. 1694. ot. Bartul Arbić krsti 30 Turaka, kako mu svjedoči prov. general Dolfin 6. lipnja 1696. (Izvorna u arhivu samostana Makarske).

Kad napokon god. 1716. Imotski naši osvojiše, župnik o. Stjepan Vrljić krsti 23 Turaka, svjedoči po župnom zapisniku kolunel Crnica. (Izvorna u arhivu samostana Imotskog)

Vitez Vale Nonković tvrdi da su franovci u Neretvi god. 1703.-1709. obratili i krstili 21 Turčina. (Izvorna u arhivu samostana u Šibeniku).

Spominjemo samo one u većem broju, a predugo bi bilo, kad bismo i pojedine bilježili. Izvan nevjernika Turaka franovački apostolat plodan bijaše i u pogled različitih inovjeraca...
...
Da ostale ne spominjemo, kazat nam je, da u onom god. 1729. prikazaše 271 obraćenje sa krivovjerstva na katoličku istinu. (Liber archiv. prov. u Šibeniku 183.)

Namjestnik generala franovaca god. 1723. prikaza na jedanput skupu Propagande [Kongregacije za širenje vjere] u Rimu svjedočbe, da su franovci države bosanske [tj. provincije Bosne Srebrene] kroz 23 godina obratili 1350 Turaka, razkolnika i krivovjeraca na istinu katoličansku, od kojih samo u Dalmaciji 186. (Izvorne u arhivu samostana Šibenika)""

I ne samo to, u drugim dijelovima knjige, fra Stipan spominje i da su franjevci obratili i neke Židove u dalmatinskim gradovima na katoličku vjeru.

utorak, 18. studenoga 2014.

AC Srce Isusovo i djelo "Historia Salonitana"

"Svrha pobožnosti prema Presvetom Srcu Isusovu je ovo: da po tom štovanju damo barem nekakvu naknadu za one preteške uvrede i nezahvalnosti koje pogani, židovi, heretici, zli kršćani, čak i oni pravovjerni (osobito oni koji se svetogrdno pričešćuju) nanose Isusu Kristu, našem Otkupitelju..."

- A. Ginther, "Speculum amoris et doloris in SS Corde Jesu", 1706., str. 11.



***
Toma arhiđakon splitski u svom djelu "Historia Salonitana" (pisanom 1266. god.) u poglavljima 36.-39. detaljno opisuje tatarsko pustošenje Mađarske i Hrvatske 1241.-42. god.

U 36. poglavlju, nakon što je opisao rušenja, klanja, pljačkanja koja su Tatari počinili u Mađarskoj, navodi da se jedan pobožni redovnik, u silnoj boli zbog svih tih nesreća, pitao:
"Cur omnipotens Deus permiserit terram Hungaricam devastari gladio paganorum, cum fides catholica ibi vigeret et ecclesiarum honor optimo statu polleret?"
("Zašto je svemogući Bog dopustio da mađarska zemlja bude opustošena mačem pogana, kad je u njoj jaka katolička vjera i čast crkava u najboljem stanju?")

I dobio je odgovor u viziji:
"Noli admirari, frater, nec divina iudicia tibi videantur iniusta, quia licet multa facinora huius populi summa Dei clementia supportasset, scelus tamen nefande libidinis trium episcoporum nequaquam potuit tollerare."
("Nemoj se čuditi, brate, i neka ti se ne čine Božje odluke nepravednima, jer iako je mnoge zločine ovoga naroda podnosila Božja blagost, bludni grijeh trojice biskupa nije mogla trpjeti.")

Zbog nekakvih tajnih bludnih grijeha čak trojice biskupa, Bog je dozvolio da cijela Mađarska bude opustošena, opljačana i tisuće ljudi ubijeno.

Tu vidimo koliko je u Božjim očima važna čistoća svećenika i kakva bi katastrofa za Crkvu bilo ukidanje celibata.

Cijela "Historia Salonitana" (link)...
http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/croala/cgi-bin/navigate.pl?croala.18

Poglavlje 36.
http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/croala/cgi-bin/getobject.pl?c.18:37.croala


"Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju." (Mk 16,15)

U dogovoru sa facebook profilom Antemurale Christianitatis, koji na svom profilu posjeduje vrlo vrijedne katoličke tekstove, od sada će na ovom blogu biti prikazani neki tekstovi i slike sa tog profila, tako da svi ti materijali budu dostupni široj (ne)katoličkoj javnosti, a sve u svrhu da ispunjavamo zapovijed koju nam je uputio Gospodin: 
"Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se." (Mk 16, 15-16)
Za širenje svete katoličke vjere.
Tekst preuzet sa facebook profila u naslovu će biti naglašen sa inicijalima AC.

subota, 15. studenoga 2014.

SVETI IVAN KASIJAN Duhovni boj - 2. dio

Prvi dio možete pogledati OVDJE.



Nijedna od strasti ne očituje se na samo jedan način.

Tako ugađanje nepcu ima tri oblika: ili rađa želju za jelom prije određenog trenutka, ili - bez obzira na kakvoću hrane - traži jelo do presitosti, ili zahtijeva ukusnu hranu. Posljedice su prehrana bez reda i pravila, proždrljivost i slastoljublje. Te tri strasti uzrokuju različite zle porive u duši: prva urađa gunđanjem na samostansko pravilo, što do nepodnošljivosti pojačava nezadovoljstvo samostanskim životom, a to obično ubrzo rezultira bijegom iz samostana; iz druge se budi pohota i sladostrašće; a treća dovodi, do srebroljublja i ne ostavlja mjesta siromaštvu Kristovu.

Tri su oblika bludnosti: prvi se zbiva u odnosima dvaju spolova; drugi nastaje bez dodira s drugim spolom, zbog čega je Gospodin porazio Onana, sina patrijarha Jude (Post 38, 9-10), a u Pismu se naziva nečistoćom; treći se događa u srcu i umu i o njemu Gospodin govori u evanđelju: „A ja vam kažem: Tko god s požudom pogleda ženu, već je s njome učinio preljub u srcu" (Mt 5, 28). Na ta tri oblika blaženi je apostol ukazao u sljedećem retku: „Umrtvite dakle udove svoje zemaljske: bludnost, nečistoću, strasti, zlu požudu i pohlepu - to idolopoklonstvo!" (Kol 3, 5).

Postoje i tri oblika srebroljublja: prvi onome koji se odrekao svijeta ne dopušta odustajanje od bilo kakve vrste posjedovanja; drugi onoga, koji je već sve razdao, potiče da ponovno stekne jednako imanje; treći, pak, u onome koji prije nije posjedovao ništa, ražaruje želju za stjecanjem.

I gnjev ima tri oblika: prvi bukti u nutrini, drugi se izražava riječju i djelom, a treći dugo tinja i zovemo ga zlopamćenjem.

Tuga ima dva oblika: prvi se javlja nakon prestanka gnjeva, ili pri nanesenim štetama i gubitcima te neispunjenoj želji, a drugi izvire iz bojazni i za vlastiti udio, ili zbog nerazumnih briga.

I duhovna tromost ima dva oblika: jedan se očituje kao pospanost, a drugi izgoni redovnika iz samostanske ćelije.

Taština je raznovrsna, ali je moguće razlikovati dva glavna oblika: u prvom se uznosimo tjelesnim prednostima i vidljivim stvarima, a u drugom nas raspaljuje želja za slavom zbog duhovnih dobara.

I kod oholosti su razvidne dvije vrste: prva je tjelesna, a druga duhovna i time štetnija. Ona osobito iskušava one koji su napredovali u nekim vrlinama.

Tih osam strasti kuša sav rod ljudski, premda ne svakoga na isti način. Tako u nekomu prevladava duh bludnosti, u drugomu srditost, u trećemu taština, a u četvrtomu oholost. Prema tome, premda sve strasti napadaju svakoga, svatko od nas robuje im na različit način i različitim redom.

Stoga treba da se borimo s tim strastima. Otkrivši koja mu strast osobito šteti, čovjek treba na nju usmjeriti sve svoje snage, brinući se pritom da je svladava i ciljajući u nju kopljem svakodnevnih postova, obasipljući je svakoga časa strijelama uzdisanja, neprestano pri tome prolijevajući suze u molitvi Bogu da prekrati boj koji ga smućuje.

Jer nitko ne može svladati ni jednu strast dok se ne uvjeri da je svojim nastojanjem, svojim trudom ne može pobjediti, premda je i sam, da bi se od te strasti očistio, dužan danonoćno nastojati, danonoćno se truditi.

Kad takav borac osjeti da se oslobodio svoje glavne strasti, treba da s punom pažnjom razgleda skrovišta svoga srca kako bi, uvidjevši koja je od preostalih strasti najsnažnija, sva duhovna oružja uperio u nju. Pobjeđujući na taj način svaki put glavnu strast u sebi, on će brže i lakše pobjediti ostale, slabije.

Kad pobijediš jednu ili nekoliko strasti, ne treba se uznosiš. Jer Gospodin će, uvidjevši napuhanost tvoga srca, prestati ga ograđivati i štititi pa će te ostavljena ponovno smutiti strast koju si već bio pobijedio uz pomoć milosti Božje. Da nije znao kako se oni koji se uznose srcem - kako bi se smirili - ponovno prepuštaju strastima koje su već bili pobijedili, ni prorok ne bi zamolio: „Ne predaj jastrebu život grlice svoje, i život svojih siromaha ne zaboravi zauvijek!" (Ps 74, 19).

nedjelja, 9. studenoga 2014.

Blagoslov čudotvorne medaljice (tradicionalni)




Tekst blagoslova:

BLAGOSLOV I POSTAVLJANJE SVETE MEDALJICE B. DJEVICE MARIJE NEOKALJANE pučki „Čudotvorne medaljice". 
Pripada kongregaciji Misija. (Odobrio S. Z. O. 19. travnja 1895.) 

Svećenik, koji kani blagosloviti svetu medaljicu bezgrješnoga Začeća Djevice Marije, obučen u kotu i bijelu štolu reče:

R. Pomoć je naša u imenu Gospodina. 
O. Koji stvori nebo i zemlju. 
R. Gospodin s vama. 
O. I s duhom tvojim.

Pomolimo se. 
Svemogući i milosrdni Bože, koji si se po mnogim prikazanjima neokaljane Djevice Marije na zemlji dostojao neprestano tvoriti čudesa za spasenje duša, izlij dobrostivo svoj blago+slov na ovaj znak medaljice, da svi pobožno ga poštujući i odano noseći i osjete njezinu zaštitu i postignu tvoje milosrđe. Po Kristu Gospodinu našem. 
O. Amen. 

Onda poškropi medaljicu blagoslovljenom vodom i zatim postavljajući je reče, ako se postavlja samo na jednoga:

Primi svetu medaljicu, vjerno je nosi i iskazuj joj dostojno poštovanje, da te blaga i neokaljana nebeska Gospođa štiti i brani i obnavljajući čudesa svoje dobrostivosti milosrdno ti isprosi, što ponizno zaišteš od Boga, da živeći i umirući sretno počivaš u njezinu materinskom zagrljaju. Amen. 

Ako ih je više, na koje se postavlja, reče:

Primite svetu medaljicu, vjerno je nosite i iskazujte joj dostojno poštovanje, da vas blaga i neokaljana nebeska Gospođa štiti i brani i obnavljajući čudesa svoje dobrostivosti, milosrdno vam isprosi, što ponizno zaištete od Boga, da živeći i umirući sretno počivate u njezinu materinskom zagrljaju. Amen. 

Potom nastavi: 

Gospodine, smiluj se. Kriste, smiluj se. Gospodine, smiluj se. 

Oče naš tiho do 
R. I ne uvedi nas u napast. 
O. Nego izbavi nas od zla. 
R. Kraljice bez istočnoga grijeha začeta. 
O. Moli za nas. 
R. Gospodine, usliši molitvu moju. 
O. I vapaj moj k tebi da dođe. 
R. Gospodin s vama. 
O. I s duhom tvojim. 

Pomolimo se. 
Gospodine Isuse Kriste, koji si htio, da se preblažena Djevica Marija majka tvoja, od iskona neokaljana, proslavi bezbrojnim čudesima, daj, da vazda zazivajući njezinu zaštitu, postignemo vječnu radost. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. O. Amen. 



Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se!

petak, 31. listopada 2014.

Crkveni pokop


Kan. 1203. -§ 1. Tjelesa vjernih pokojnika moraju se pokapati, a njihovo je spaljivanje zabranjeno.

§ 2. Ako bi netko bilo kojim god načinom odredio da se njegovo tijelo ima spaliti, ova se njegova volja ne smije izvršiti; ako bi bila pridana ugovoru, oporuci ili bilo kojemu pravnomu činu, mora se smatrati kao da nije pridana.

Kodeks kanonskog zakona iz 1917. godine

petak, 24. listopada 2014.

KAKO SAČUVATI POSVEĆUJUĆU MILOST


Za sačuvati posvećujuću milost, koju nam je Gospodin udijelio u 
valjanom sakramentu Ispovijedi, neophodne su 3 svakodnevne stvari:

1.) MOLITVA: 
- Jutarnja (najvažnija molitva);
- Tradicionalna sveta misa...(ako ste u mogućnosti);
- Anđeo Gospodnji (od Uskrsa do Duhova moli se Kraljice Neba);
- Krunica;
- Večernja molitva;
- ...

2.) IZVRŠAVATI SVOJE DNEVNE OBAVEZE:
- Zaposlena osoba, pokušati što bolje odratiti svoj posao sve na veću slavu Božju;
- Majka, odgajati djecu u katoličkom duhu (spasenje duša je vrhovni zakon);
- Student, minimalno nekoliko sati učenja dnevno;
- ...

3.) IZBJEGAVATI GREŠNU PRILIKU:
- ne prejedati se;
- čuvati oči od bludnosti i čuvati srce od nečistih misli i želja;
- ne uznemiravati se, ma što god se dogodilo u životu;
- ne ogovarati druge i ne puno pričati;
- o sebi, svojoj obitelji i bližnjima minimalno pričati ili ne pričati u društvu, da ne bi
  izostala hvala Bogu;
- ne gubiti puno vremena po kavama, kompjuteru ili laptopu;
- ne ulaziti u rasprave koje nemaju smisla;
- dnevno ne spavati duže od 7 do 8 sati;
- ...

VAŽNE NAPOMENE:
Sve 3 stvari dnevno moraju biti ispunjene.
Ne zaboravite da ste po naravi grešan čovjek.
Na kraju dana se uvijek pokajte za učinjene grijehe.
Utječite se svakodnevno Majci Božjoj.
Jedino pouzdanje imajte u Boga, u čovjeka nikako.

srijeda, 22. listopada 2014.

Posljedice krivoboštva - KNJIGA MUDROSTI 14, 22-31

Posljedice krivoboštva

I ne bijaše im dosta
što su zastranili u spoznaji Boga,
nego su, živeći u velikoj borbi zbog neznanja,
tako veliko zlo još mirom nazivali.
Jer, ili djecu žrtvuju ili vrše tajne obrede
ili priređuju bijesne gozbe s čudnim običajima.

Ne čuvaju više čistoće ni tijela ni ženidbe,
jedan drugoga ili iz zasjede ubijaju
ili jedan drugomu preljubom jade zadaju.

Svuda zbrka: krv, ubojstvo, krađa, prijevara,
pokvarenost, nevjernost, buna, kriva prisega,
uznemirivanje čestitih,
zaboravljanje dobročinstva, oskvrnjenje duša,
zločini protiv naravi,
nered u braku, preljub, nećudorednost.

Jer je krivoboštvo
početak, uzrok i kraj svakog zla.
Ili bjesne na svojim zabavama,
ili izriču lažna proroštva,
ili žive nepravedno,
ili bez oklijevanja krivo prisežu.

Jer se uzdaju u mrtve idole,
ne boje se da će okajavati lažne prisege.

Ali će ih za oboje stići kazna:
što su služeći idolima iskrivili pojam o Bogu
i što se krivo i podlo zaklinjahu
prezirući sve što je sveto.

Jer se prijestupima bezbožničkim uvijek osvećuje –
ne moć prizivanih idola,
nego pravda koja stiže grešnike.

nedjelja, 19. listopada 2014.

Velika BLUDNICA


I dođe jedan od sedam anđela što nose sedam čaša i prozbori mi: »Dođi, pokazat ću ti sud nad Bludnicom velikom što sjedi nad vodama velikim, s kojom su bludničili kraljevi zemlje i pozemljari se opiše vinom bluda njezina.« 
I odnese me u duhu u pustinju. Tu vidjeh Ženu koja sjede na skrletnu Zvijer, punu bogohulnih imena, sa sedam glava i deset rogova. Žena bijaše odjevena u grimiz i skrlet, sva u zlatu, dragom kamenju i biserju. U ruci joj zlatna čaša puna gnusobe i nečisti bluda njezina. Na čelo joj napisano ime – tajna: »Babilon veliki, mati bludnicâ i gnusoba zemljinih.« 
I vidjeh: Žena je pijana od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. Kad je vidjeh, čudom se silnim začudih. Nato će mi anđeo: »Što se čudiš? Ja ću ti kazati tajnu te žene i Zvijeri koja je nosi, Zvijeri sa sedam glava i deset rogova.«

Otk (17, 1-7)

petak, 17. listopada 2014.

Blago mrtvima koji umiru u Gospodinu!

Danas, na blagdan svete Margarete Marije Alacoque, preminuo je prečasni Stanislav Vitković 
(8.8.1945. - 17.10.2014.).


Pokoj vječni daruj mu Gospodine i svjetlost vječna svijetlila njemu. Počivao u miru Božjem.

Blago mrtvima koji umiru u Gospodinu! Duh govori: Sad neka počinu od svojih napora jer ih slijede njihova djela. (Otk 14,13)


srijeda, 15. listopada 2014.

SVETI IVAN KASIJAN Duhovni boj - 1. dio


Opći opis strasti i bojeva s njima 


Osam je glavnih strasti: ugađanje nepcu, blud, srebroljublje, srdžba, tuga, duhovna tromost - acedia, taština i oholost.

Razlikujemo dvije vrste strasti: naravne, koje se rađaju iz naravnih potreba, kao npr. ugađanje nepcu i blud, i nenaravne koje nemaju korijen u naravi, kao npr. srebroljublje. Njihova se djelovanja odražavaju na četiri načina: neke djeluju samo u tijelu i preko tijela, kao ugađanje nepcu i blud, a neke djeluju i bez sudjelovanja tijela, kao taština i oholost; potom neke bivaju pobuđene izvana, kao srebroljublje i gnjev, a neke proizlaze iz unutarnjih uzroka, kao duhovna tromost i tuga. Takvo djelovanje strasti navodi nas da ih podijelimo na još dva roda: na tjelesne i duševne. Tjelesne se rađaju u tijelu i tijelo hrane i naslađuju, a duševne proizlaze iz duševnih sklonosti i hrane dušu, dok na tijelo često djeluju razorno. Posljednje se liječe jednostavnim unutarnjim liječenjem srca, dok se tjelesne liječe dvojakim lijekovima - i vanjskim i unutarnjim. 

Nešto od rečenoga opširnije pojasnimo! Kako je u tijelu uzrok bluda i ugađanja nepcu, te se strasti pokatkad bude bez sudjelovanja duše, jednostavno stoga što su uzbuđene potrebe iz kojih proizlaze. No one povlače i dušu jer je ona u zajedništvu s tijelom. Da bi se obuzdalo njihovo nasrtanje nije dovoljno samo naprezati dušu, već je neophodno i tijelo krotiti postom, bdijenjem i radom, usto se i privremeno osamiti. 

Te strasti proizlaze iz poročnosti duše i tijela, te se mogu savladati jedino njihovim zajedničkim naporom.

Taština i oholost u duši rađaju se bez posredstva tijela. Ta kakvu potrebu taština ima za bilo čim tjelesnim, kada dušu dovodi da pada jedino zbog želje za pohvalom i slavom! Ili kakvo je tjelesno djelovanje potaknulo Luciferovu oholost? Jedino u duši i mislima on je začeo oholost, kao što kaže prorok: „A govorio si u srcu svom: Izaći ću na nebo... izjednačit ću se s Višnjim" (Iz 14, 13-14). Za takvu oholost on nije imao nikakav poticaj izvana. Ona se rodila i u cjelosti sazrela u njegovoj nutrini. 

Tih, dakle, osam strasti, imaju različito porijeklo i različito djelovanje. Međutim, prvih šest, tj. ugađanje nepcu, blud, srebroljublje, srdžba, tuga i duhovna tromost, međusobno su tako sjedinjene da pretjeranost u jednoj vodi u sljedeću. Jer iz pretjeranog ugađanja nepcu nužno proizlazi bludnost, iz bludnosti srebroljublje, iz srebroljublja gnjev, iz gnjeva tuga, a iz tuge duhovna tromost. Stoga se protiv njih treba boriti istim redom, prelazeći od prethodne k onima koje slijede. 

Kako bismo pobijedili duhovnu tromost - acediju, najprije treba da svladamo tugu, a da bismo nju svladali, treba da najprije svladamo gnjev; da bismo, pak, utrnuli gnjev, treba da uništimo srebroljublje; njega se riješiti, znači najprije ukrotiti pohotu; no svladati bludnost, možemo tek kad obuzdamo strast ugađanja nepcu. I preostale dvije strasti, tj. taština i oholost, na isti se način međusobno sjedinjuju, tj. jačanje taštine početak je oholosti. Iz pretjerane taštine rađa se oholost. Istim se redom stječe i pobjeda nad njima dvjema: da bismo iskorijenili oholost, potrebno je svladati taštinu. No te dvije stasti po vrsti se ne sjedinjuju s prethodnih šest. One ne proizlaze iz njih, nego baš suprotno: kad tih šest nadvladamo. U taštinu i oholost upadamo osobito nakon trijumfa zbog pobjede nad onih prvih šest strasti. Valja još zapaziti da tih osam strasti - usprkos njihovim, već navedenim, uzajamnim odnosima - valja dijeliti na četiri saveza: bludna se pohota naročitim savezom sjedinjuje s ugađanjem nepcu, gnjev sa srebroljubljem, duhovna tromost s tugom, a oholost s taštinom

Nijedna od strasti ne očituje se na samo jedan način. 

....

nedjelja, 12. listopada 2014.

O zabranjenim igrama


Kocka, karte i slične igre u kojima dobitak uglavnom ovisi o sreći, nisu samo štetne zabave, poput plesa, nego su jednostavno po svojoj naravi loše i vrijedne svake pokude; zbog toga ih zabranjuju i građanske i crkvene vlasti. No, u čemu je zlo? - pitat ćeš se. U takvim se igrama ne dobiva pameću, nego srećom, a ona se često okreće onomu tko to po svojim sposobnostima i vještini uopće ne zaslužuje; to, dakako, vrijeđa pamet - no, tako smo dogovorili, reći ćeš mi. Dakako, time dokazuješ da onaj tko dobiva ne čini ništa nažao onim drugima, ali to još ne znači da se i igra i pogodba ne protive razumu. 

Dobitak mora biti nagrada za vještinu i okretnost, a ovdje on nagrađuje samo sreću koja ne zaslužuje ništa jer ne ovisi o nama. 
Osim toga, te igre nazivamo razonodom i radi nje su i izmišljene; ipak, one sa zabavom nemaju ništa, nego su mučan posao; niie li posao kad ti je duh stalno obuzet i napregnut neprestanom pozornošću i bez prestanka ga muče nemir, strah i tjeskoba? Ima li sumornije, žalosnije i sjetnije pozornosti od pozornosti igrača na sreću? Zbog toga u takvoi igri ne smiješ govoriti, ne smiješ zakašljati; jer inače: začas ćeš planuti.

Konačno, u takvoj se igri čovjek raduje samo dobitku, a nije li to nepravedno kad nema dobitka bez suigračeva gubitka? Takva je radost zaista sramotna. Zbog tih su triju razloga takve igre zabranjene. Veliki kralj sveti Luj, znajući da se njegov brat grof anžuvinski kocka s Valterom Nemurskim, iako bolestan, skupio je posljednje snage i nekako se dovukao do njihove sobe, zgrabio ploču, kocke i ono nešto novca što se tamo našlo, i, silno srdit, sve zajedno bacio kroz prozor u more. Sveta i čista djevica Sara, govoreći Bogu o svojoj nevinosti, reče: Gospodine, ti znaš da se nikad nisam družila s kockarima. 

Sv. Franjo Saleški, crkveni naučitelj
(Odlomak iz knjige Filotea, uvod u pobožni život)

srijeda, 8. listopada 2014.

Nastavlja se KLANJANJE pred PRESVETIM

Nastavlja se molitva pred Presvetim za naše svećenike, našu zajednicu, za snagu...
I vi se možete priključiti u svojoj župi ili mjestu.
Svaka molitva koja je na slavu Božju i spasenje duša zasigurno će biti uslišana.


-----

Bogu hvala na današnjem hodočašću u Pešćenicu.


Molitva je temelj duhovnog života.

utorak, 7. listopada 2014.

Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane...


Ove godine upisan je 51 novi bogoslov u bogoslovijama Bratstva sv. Pija X.:
- u Francuskoj (Flavigny) 20 novih bogoslova;
- u Njemačkoj (Zaitzkofen) 9 novih bogoslova;
- u Sjedinjenim Američkim Državama (Winona) 14 novih bogoslova;
- u Argentini (La Reja) 4 nova bogoslova;
- u Australiji (Goulburn) 4 nova bogoslova.

Također je upisano 16 postulanata za braću u zajednici.

Za više informacija pogledajte OVDJE.

Bogu hvala.

subota, 4. listopada 2014.

Sveta misna žrtva

Svaka se Sveta misna žrtva prikazuje na četiri nakane:
klanjanje, zahvaljivanje, zadovoljštinu i prošnju.



Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se!

srijeda, 1. listopada 2014.

Pridružimo se KLANJANJU PRESVETOM OLTARSKOM SAKRAMENTU za širenje tradicionalne mise

Kao što vidimo ovdje, Društvo Benedictus je pokrenulo duhovnu akciju klanjanja Presvetom oltarskom Sakramentu za širenje tradicionalne mise na našim područjima. 
Molimo za naše svećenike, da im Bog da milost da vide Istinu. 
Molimo za naše svećenike da im Bog da jakost da počnu služiti tradicionalne mise u svojim župama i da mogu javno svjedočiti o vrijednosti tradicionalne mise.


Pozivam sve ljude dobre volje, da se sutra pridruže ovoj akciji.
U Zagrebu je klanjanje od 10 do 11 sati u crkvi sv. Vinka Paulskog.
Za ostale koji nisu u Zagrebu, preporučam da otiđu na klanjanje u svojoj najbližoj župi.
Neka svatko izdvoji onoliko vremena koliko mu mogućnosti dopuštaju (i 5 min je vrijedno u Božji očima).

Plodova će zasigurno biti.

Podijelite ovo na facebooku, twiteru ili google+, da što više ljudi bude upoznato sa ovom akcijom.

Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se!

nedjelja, 28. rujna 2014.

18 razloga zašto je TRADICIONALNA MISA superiornija, bolja i zasigurno UGODNIJA BOGU od moderne (novus ordo) mise

1.) Svećenik je okrenut licem prema Svetohraništu. 
Kod moderne (nove) mise svećenik je okrenut leđima prema Svetohraništu (u rijetkim slučajevima je obrnuto).


2.) Ljepota pristupnih molitava (Introibo ad altare Dei. Ad Deum qui laetificat juventutem meam). 
Kod moderne mise pristupne molitve su izbačene.


3.) Odvojena ispovijest svećenika i vjernika. 
Kod moderne mise ispovijest zajedno govore i svećenik i narod.

4.) U molitvama se često spominje riječ žrtva i spomeni svetaca.
Kod protestantizacije nove mise većinom su uklonjeni spomeni na žrtvu i imena katoličkih svetaca, jer protestanti (čitaj heretici) ne priznaju svece.

5.) Kroz svetu misu više se puta čini znak križa.
Na modernoj misi se znak križa napravi na početku i na kraju mise.

6.) Tišina kroz svetu misu. Na tradicionalnoj misi svećenik neke molitve i kanon čita potiho, tako da se grešan čovjek može skoncentrirati na veliku milost koja mu je dana da prisustvuje na svetoj misi.
Za vrijeme moderne mise gotovo i nema tišine.

7.) Nema izvanrednih djelitelja svete pričesti. Pričest podjeljuje svećenik (u iznimnim slučajevima pomogne mu dijeliti pričest klerik, laik nikako).
Na modernoj misi se svakodnevno događaju svetogrđa kada laici dijele Presveti sakramenat. Da ne spominjem sablazan kada žena (časna sestra) dijeli pričest.

8.) Pričest se prima klečeći na jezik, kako i dostoji primiti Gospodina. Ni pod razno pričest se ne dijeli na ruke.
Na modernoj misi dopušteno je primati pričest na ruke, što je ujedno svetogrđe.

9.) Na tradicionalnoj misi nema žena čitačica. Poštuje se tradicija svete Crkve Katoličke, tako da se zna da ženama nije mjesto oko žrtvenika.
Na modernoj misi dopušteno je ženama čitati čitanja svete mise.

10.) Ne postoje tzv. dječje mise. To je moderna izmišljotina. Svaka misa je žrtva Isusa Krista.
Na modernoj misi....

11.) Postoji samo jedan sveti rimski kanon.
Na modernoj misi postoje 4 euharistijske molitve, napravljene da se umanji važnost samog čina pretvorbe.


12.) Na tradicionalnoj misi se točno izgovaraju riječi pretvorbe (PRO MULTIS) kako je Gospodin rekao na posljednjoj večeri.
Na modernoj misi riječi pretvorbe nisu u potpunosti točne.


13.) Latinski jezik kao službeni jezik Katoličke Crkve.
Na modernoj misi svaka država drži liturgiju na svome jeziku. Zamislite da u Mađarsku idete na svetu misu.

14.) Kalež smije dirati isključivo svećenik (ili posvećena osoba - klerik).
Na modernoj misi kalež smiju dirati žene, djeca, ministranti, muškarci, ministrantice.

15.) Nema ministrantica.
Na modernoj misi dopušteno je ženama biti uz žrtvenik. Bože sačuvaj (moj komentar).

16.) Gregorijansko pjevanje i napjevi.
Na modernoj misi su dopuštene gitarice i bubnjevi za vrijeme svete mise.

17.) Primanje posljednjeg blagoslova klečeći.

18.) Lijepa, stara, ukrašena i kvalitetna crkvena ruha.
Na modernij misi često su nelijepe i nekvalitetne misnice.


NAPOMENA: Ovo su samo neki razlozi zašto je tradicionalna misa superiornija i ugodnija Bogu od moderne mise. Ovo pišem da pomognem ljudima da shvate razarajuću moć moderne mise, pogledaj po plodovima OVDJE (1,2,3) , i da shvate kako je tradicionalna misa ta koja ostaje za sljedeće generacije, pogledaj plodove OVDJE.

Važno je napomenuti da Svećeničko bratstvo svetog Pija X. ima više svećenika nego sve zajedno Ecclesia Dei zajednice. Broj svećenika Ecclesia Dei zajednice pogledaj OVDJE. Bratstvo radi herojski posao. Bogu hvala.

Ako imate još razloga zašto je moderna misa štetna za vjeru slobodno ostavite vaše dojmove u komentarima.

Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se!

subota, 20. rujna 2014.

Izvještaj posjeta FSSPX-a Zagrebu 19.9 2014.

Dok modernizam u Hrvatskoj počinje puštati korijene, apostolat Bratstva svetog Pija X. se nastavlja. 
Bog se za svakog pobrine koji želi iskreno tražiti i ljubiti Boga...

Baš se mislim, za onog katolika koji poznaje situaciju u Crkvi, pa tko bi se to htio zarediti za svećenika po ovom novom obredu od modernističkih biskupa. Ne, hvala. Katolik sam.

Spasenje duša je Vrhovni zakon. Odgovornost svakog katolika je da svjedoči za Istinu, da propovijeda Istinu, da uči druge vjekovni nauk Katoličke Crkve.

Tradicionalna latinska misa... Jednom riječju: Ljepota. 
Zasigurno ugodna Žrtva "Kralju nad kraljevima".



Predavanje... paralela između apostolata svetog pape Pija X. i današnjeg apostolata Bratstva. To je katolička vjera.

To je to. To su pravi borci za vjeru i Gospodina. Bez kompromisa. Bez uvjeta. Na krilima Božje milosti.
Pohvale organizatorima, neće ih zaboraviti onaj koji stostruko plaća.

Hvala ti Gospodine što si mi otvorio oči da vidim Život.

utorak, 16. rujna 2014.

Tradicionalna latinska Misa u Sloveniji

Svećenik Tomislav Roškarič, 12. rujna ove godine, služio je tradicionalnu latinsku Misu u župi Male Nedelje u Sloveniji.
Pohvale hrabrom svećeniku.
 
Na službenim stranicama župe stoji obavijest da će se sutra (17.9) također služiti tradicionalna Misa u 18 sati.

Deo gratias.






Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...